{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Fuš" postoji i na njemačkim gradilištima

26.6.2012. u 10:56
0
8
"Fuš" postoji i na njemačkim gradilištima
0
"Fuš" postoji i na njemačkim gradilištima
Foto: Ilustracija
Njemačke firme u pravilu imaju dobar ugled u svijetu - posebno u građevini. Prema onome što se događa na gradilištima u samoj Njemačkoj, takav ugled teško da je opravdan. Rokovi se probijaju, troškovi premašuju...
Nijemci su marljivi, tačni i radišni. Čega se prihvate, to i naprave kako treba. Ali, ako posjetite gradilišta, posebno velikih projekata u Njemačkoj, morate se zapitati: odakle još uvijek toliko povjerenje u njemačke građevinare? Troškovi rastu nebu pod oblake, termini radova su samo dobra šala, "fušeri" se gdje se stigne, vladaju korupcija i prevare... Novi aerodrom u Berlinu je samo jedan od primjera za koji bi se moglo pomisliti da je gradilište u nekoj sasvim drugoj zemlji - ili čak na nekom drugom kontinentu, piše Deutsche Welle.

Otvorenje novog aerodroma glavnog grada Njemačke, prestižnog projekta, je odgođeno jer nije dobivena upotrebna dozvola - zbog ozbiljnih građevinskih nedostataka. Koliko će na kraju koštati taj megaprojekt, zapisano je samo u zvijezdama. Zapravo je već i kod gradnje glavne željezničke stanice u Berlinu početna cijena bila tek neumjesna šala. Isprva se govorilo kako će koštati 300 miliona eura, a na kraju se moralo platiti više od milijardu i 200 miliona eura! Znaju li uopće njemački građevinari sabrati dva i dva?

Skupo plaćena "ušteda"


Nije u tome problem, objašnjava Peter Tzeschlock, član Uprave međunarodne savjetničke firme Drees i Sommer. Glavni razlog svih tih propusta u građevinskim poduhvatima jeste da već godinama ne gradi samo jedna firma. Ona, kao glavni izvođač, preuzima zadatak, ali izvedbu povjerava mnogim manjim firmama gdje samo koordinira radove. Kod velikih projekata to lako može biti stotine manjih firmi. Na kraju, glavni izvođač se svodi samo na organizatora i koordinatora i kod tako velikog broja firmi jednostavno mora graničiti s čudom ako sve teče po planu.

"Ako se čitav projekt uspije držati pod nadzorom, onda postoji mogućnost uštede i po 20, 30 posto", objašnjava Tzeschlock. Kod velikih projekata vrijednih nekoliko stotina miliona eura je onda i ta ušteda veliki novac. "Ali je rizik da izvođač ima mnogo više odgovornosti. Kod svih velikih projekata, gdje ima problema koji premašuju rokove i budžet za gradnju, uvijek vidimo isti problem, da se ne uspijeva pri koordiniranj svih firmi koje rade na gradilištu".

"Pa onda još i ovo..."


Osim tih organizacijskih problema, Volker Cornelius iz Udruženja samostalnih inžinjera podsjeća i kako su problem nove želje koje se čuju za vrijeme same gradnje. To već po prirodi same stvari produžuje rokove i povećava troškove. Nisu samo investitori i novi kućevlasnici ti koji se sjete još nekog detalja, nego su i poduzeća veoma kreativna u izmišljanju razloga zašto nešto treba napraviti drugačije nego što je prethodno zamišljeno.

Razlozi nemaju veze s estetikom, objašnjava Cornelius: "Onda se vidi da građevinske firme, koje su dobile posao na konkursu, pokazuju kreativnost i izmišljaju sve moguće kako bi tim dodatnim radovima povećale cijenu i podigle je na prvobitni nivo koji su umjetno spustile kako bi dobile posao"

Jer, svi dobro znaju kako se može dobiti posao na javnom konkursu. Teoretski, posao dobiva "ekonomski najopravdanija" ponuda, ali praktično to znači ponuda koja je najjeftinija - bez obzira na to koliko realna bila njena izvedba. Cornelius dobro zna da, ako komisija ili nadležni ured čak i izaberu ponudu koja je realnija, ali skuplja, onda službenike čeka pakao objašnjavanja i opravdavanja tog izbora.

Svi znaju kako se igra

Franz Josef Schlappka, savjetnik u građevinskih projektima, također svjedoči kako su konkursi tek predstava: "Kada bi ponudili stvarne troškove, projekt bi vjerovatno bio odbijen. A onaj u čijem je interesu realizacija tog projekta, se onda može skrivati iza niskih cijena koje su objavljene"

Ukratko, građevinci već unaprijed računaju na promjene za vrijeme gradnje kako bi ipak napunili blagajnu. Ali i Tzeschlock upozorava kako takve promjene nisu samo skupe, nego kriju i druge opasnosti. Zbog opsežnijih zadataka, radovi se ne mogu izvršiti na vrijeme - i svakako ne uz planirani broj radnih sati. "Na kraju se na gradnji mora 'fušeriti' jer se svom silom pokušavaju ispoštovati neki rokovi koji se zapravo uopće ne mogu ispoštovati. Naravno da time trpi kvalitet gradnje".

Jedno je "fuš", drugo je kriminal!

U nekim velikim projektima u Njemačkoj nije riječ samo o nedostacima u gradnji, nego o čistom kriminalu. Sjetimo se samo gradnje trase podzemne željeznice, koja je izazvala rušenje Arhiva grada Kelna i smrt dvije osobe. Tamo još uvijek niko nije u zatvoru, makar je i više nego očito kako nije samo korišten loš materijal, nego je utvrđeno da je stotine tona čeličnih armatura, koje su trebale biti ugrađene u podzemnu željeznicu na tom mjestu, nestalo.

Zapravo je i Tzeschlock donekle iznenađen što njemački građevinci u inozemstvu još uvijek uživaju takav ugled. "Sva ta korupcija koja se, nažalost, događa u Njemačkoj, u inozemstvu se jedva spominje. Nas još niko nije pitao ništa o svim tim problemima, makar smo veoma dugo u inozemstvu", kaže Tzeschlock.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: