biznis
6

Finski Deda Mraz želi globalnu karijeru tokom cijele godine

Klix.ba
Kao brend, Deda Mraz ima jedan veliki propust – vrijedan je samo nekoliko sedmica krajem svake godine. Finci su odlučili učinit nešto po tom pitanju.

Petri Paarnio, direktor Santa Claus Licencing, kompanije koja drži prava na korištenje imena Deda Mraza u Finskoj, želi vidjeti Deda Mraza kako donosi radost djeci, ali i kao dobar posao tokom čitave godine i u čitavom svijetu, počevši od Kine.

"Deda Mraz je ikona. On simbolozira dobro zdravlje, solidarnost i vrijednosti poput darivanja bez očekivanja nečega zauzvrat”, rekao je Paarnio.

Santa Claus Licencing i finske turističke vlasti žele ovaj brend pretvoriti u multimilionsku industriju i proširiti se na videoigre, međunarodne događaje, tematske parkove i sl.

Svakog Božića, hiljade turista dolazi u arktički grad Rovaniemi, u potrazi za autentičnim Deda Mraz iskustvom.

Ipak, ova rijetko naseljena laponska oblast, koja svojata najpoznatijeg stanovnika Sjevernog pola, nije zadovoljna pukim punjenjem hotela, tržnih centara i restorana i samo u prazničnom period.

"Deda Mraz je najpoznatiji finski brend, ali nismo uspjeli iskoristiti njegov lik kao Finca. Možda zato što praznici tako kratko traju”, kaže Parnio.

Iako se zemlja bori sa recesijom i štednjom u budžetu, finski parlament je odobrio 300 hiljada eura za promovisanje finskog Deda Mraza u Kini.

"U Evropi Božić traje jako kratko, ali u Aziji se Deda Mraz može promovirati kao potpuno drugi lik”, naveo je Paarnio.

Sve veći broj azijskih turista dolazi u Finsku zahvaljujući pojačanim linijama nacionalne aviokompanije Finnair, a već dvije godine Deda Mraz iz Rovaniemija posjećuje Fukushimu u Japanu, kako bi razveselio djecu, žrtve cunamija iz 2011. godine.

Pravi, finski, Deda Mraz se znatno razlikuje od verzije koju su popularizirali američki filmovi. Dužina njegove brade je strogo propisana, nosi drugačiju odjeću, mršaviji je i ne govori “ho, ho, ho”. Problem je uvjeriti potrošače kako je finski Deda Mraz zapravo pravi.

Stavljanje cijene na njega, možda je ipak malo previše, čak i za one koji od toga žive.

“Koncept Deda Mraza ne štite autorska prava, te je njegova tržišna vrijednost ravna nuli”, kaže Mika Maliranta, vođa istraživanja ekonomskog instituta ETLA.

U nekim zemljama pokušavanje dodavanja tržišne vrijednosti Deda Mrazu može čak biti shvaćeno kao uvredljivo, pogotovo zemljama koje ozbiljno shvataju sezonu praznika.

"To bi moglo biti protiv svih vrijednosti koje on zastupa, a Božić je svakako i previše komercijalan”, kaže Mikael Rautanen, analitičar tržišta dionicama.