Bavljenje tradicionalnim komercijalnim bankarstvom, a ne špekulativnim poslovima, učinit će da kriza najviše pogodi one koji su u njima najviše učestvovali.
Guvernerova već doznačena preporuka bh. bankama je da značajnije ne povećavaju kamate u novonastaloj situaciji, mada su one slobodne da to čine, nego da se u slučaju nužde radije koriste unutrašnjim rezervama.
Kozarić tvrdi da je učešće bh. banaka u stranim bankarskim grupacijama jako malo, oko 3 do 5 posto, pa je zato bankama-majkama jednostavnije da ih podrže bude li neophodno.
Posljedice koje je BiH već osjetila od poremećaja na zapadnim finansijskim tržištima i prelijevanja krize dalje ka istoku jeste nesigurnost građana u pogledu depozita u bankama, kao i najava podizanja bankarskih kamata te najava težeg odobravanja kredita. Posljednjih dana nepovjerenje građana splašnjava, a do sada je iz banaka podignuto oko pet posto, napomenuo je kao ohrabrujući podatak.
BiH će do kraja godine zadržati trend jednocifrene inflacije (od 7 do 8 posto) naveo je guverner. Njega zabrinjava, kako je rekao, što se vlasti ne bave ozbiljnijom analizom gorućeg problema - vanjskotrgovinskog deficita zemlje.
Kao mjeru od ključne važnosti naveo je u sektoru poljoprivrede podsticaje za proizvođače hrane. BiH, iako zemlja potencijala, uvozi hranu bilježeći u tom segmentu vanjskotrgovinski deficit, izjavio je.
Vlade u BiH moraju nastaviti zastalu privatizaciju, posebno u Federaciji te odgovarajućim mjerama smanjiti veliku javnu potrošnju koja će dugoročno biti neizdrživa, ocjena je Kemala Kozarića.
Plate u javnom sektoru ne smiju rasti, a što se tiče monetarnog sektora, "nadam se da je stabilnost pokazana i da će izdržati i ovu krizu povjerenja", zaključio je guverner.
Profesor na Sarajevskom univerzitetu Fikret Čaušević kao drugi gost današnje tribine Kruga 99 izjavio je da kraj svjetske krize na finansijskom tržištu u ovom trenutku nije moguće predvidjeti, ali je kao veoma važnu činjenicu naveo pršlosedmično stabiliziranje tokova, što je dobro po bh. tržište, zaključio je.
