{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta rastući javni dug znači za aranžman valutnog odbora

5.6.2015. u 09:00
34
Šta rastući javni dug znači za aranžman valutnog odbora
34
Šta rastući javni dug znači za aranžman valutnog odbora
Centralna banka BiH
Javni dug predstavlja ukupan dug jedne države, a čine ga ukupan vanjski dug (izražen u stranoj valuti) i unutrašnji dug (izražen u domaćoj valuti). Zbog kompleksnog ustroja države, struktura javne zaduženosti Bosne i Hercegovine je specifična.
Javni dug naše zemlje čine vanjski dug (vanjski dug sektora generalne vlade Bosne i Hercegovine i direktno zaduživanje entiteta Federacije BiH i Republike Srpske u inostranstvu) i unutrašnji dug (zaduživanje entiteta emisijom vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala, stara devizna štednja, ratna potraživanja). U strukturi javnog duga BiH, oko 72% duga se odnosi na vanjski dug, dok preostalih 28% otpada na unutrašnji dug.

Vanjski dug sektora generalne vlade Bosne i Hercegovine prema inokreditorima na kraju 2014. godine je iznosio 8,18 milijardi KM, što predstavlja kontinuirani rast zaduženja od 772,8 miliona KM (10,4%) na godišnjem nivou. Sredstva koja su povučena na osnovu stand-by aranžmana s MMF-om su bila namijenjena za konsolidaciju budžeta, finansiranje tekuće potrošnje i ublažavanje posljedica katastrofalnih poplava koje su zadesile našu zemlju tokom 2014. godine.

Značajan iznos povučenih sredstava od međunarodnih finansijskih kreditora pod povoljnim uslovima uložen je u oblasti građevinskih radova na koridoru Vc i projekte rekonstrukcije regionalnih puteva u BiH, što će u krajnjoj instanci imati pozitivan efekat na rast ekonomije.

Grafikon: Stanje vanjskog duga sektora generalne vlade za period 2008-2014. Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH
Grafikon: Stanje vanjskog duga sektora generalne vlade za period 2008-2014. Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH


Unutrašnji dug Bosne i Hercegovine takođe bilježi kontinuirani rast, najviše na osnovu zaduživanja entiteta na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica). Zaduživanjem na ovaj način uglavnom se vrši finansiranje tekućih potreba i finansiranje budžetskih deficita.
Stabilna valuta i monetarna politika veoma su bitne za održivost javnog duga. Monetarna politika u Bosni i Hercegovini, koju provodi Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH), funkcioniše na principima valutnog odbora (eng. currency board). To podrazumijeva punu pokrivenost monetarne pasive s deviznim rezervama, nema štampanja novca bez pokrića, centralna banka nema funkciju "posljednjeg utočišta". Jedini instrument monetarne politike koji stoji na raspolaganju CBBiH je obavezna rezerva. Kurs domaće valute je fiksiran za euro kao "sidro valutu“.

Dosadašnja iskustva su pokazala da je ovaj model provođenja monetarne politike u Bosni i Hercegovini bio jako uspješan. Pomoću ovog modela, održana je makroekonomska stabilnost zemlje, finansijski sektor je stabilan, stvoreno je povjerenje javnosti u domaću valutu, inflacija je održana na niskom nivou.
Iako ukupan javni dug u Bosni i Hercegovini kontinuirano bilježi rast (oko 45% BDP-a), realno je očekivati dalji rast javne zaduženosti u narednom periodu, kako bi se pokrili eventualni gubici prihoda po osnovu indirektnih poreza koji su glavni oblik finansiranja budžeta i kako bi se omogućila rekonstrukcija poplavljenih i uništenih područja.

Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja, ali s obzirom na to da ne vrši emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, održivost rastućeg javnog duga predstavlja potencijalnu opasnost.

Evidentno je da će Bosna i Hercegovina i u narednom periodu imati potrebu za vanjskim izvorima finansiranja kako bi finansirala visok javni dug. Zbog svega navedenog, jako je bitno održati stabilnost valute koju osigurava režim valutnog odbora, jer izlazak iz ovog sistema bi mogao značiti nekontrolisani rast inflacije i vanjskog duga, a što bi imalo pogubne posljedice za bosanskohercegovačku ekonomiju i njene građane.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: