{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sejfović: Reformirati zakonski okvir za mikrokreditni sektor

F
26.8.2015. u 15:11
72
7
Sejfović: Reformirati zakonski okvir za mikrokreditni sektor
72
Sejfović: Reformirati zakonski okvir za mikrokreditni sektor
Džavid Sejfović
Direktor Mikrokreditne fondacije (MKF) Lider Džavid Sejfović navodi da su mikrokreditne fondacije limitirane da svojim lojalnim i uspješnim klijentima pruže nove usluge finansiranja za dalji rast njihovog biznisa, a sve zbog zakonskih ograničenja vezanih za poslovanje mikrokreditnih fondacija.
U svom članku koji prenosi Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH Sejfović podsjeća da su u skladu sa sadašnjim zakonskim okvirom za mikrokreditne organizacije (MKO), iznosi kredita koje mikrokreditne fondacije mogu plasirati svojim klijentima ograničeni na samo 10.000 KM.

"Iako po sadašnjem zakonu mikrokreditna fondacija može osnovati mikrokreditno društvo koje može uz širu paletu kreditnih proizvoda izdavati kredite i do 50.000 KM, izuzetno kompleksni zahtjevi koje zakon predviđa sprečavaju MKF Lider i ostale mikrokreditne fondacije da to učine. Tome u prilog najbolje govori činjenica da dosad niti jedna mikrokreditna fondacija iz FBiH nije osnovala vlastito društvo. Termin 'transformacije', u kontekstu mikrokreditiranja podrazumjeva prelazak iz neprofitne institucije u profitnu kompaniju ili specijaliziranu (mikrokreditnu) banku i jako je složena i kontroverzna tema u bilo kojoj zemlji", naveo je Sejfović.

Dodao je da problem tretiranja "doniranog kapitala", za institucije koje su započele mikrokreditiranje sredstvima od donatora, otvara mnoga pitanja za regulatore, odnosno kako osigurati pravilno upravljanje tim sredstvima. To se posebno odnosi na BiH, gdje skoro sve mikrofinansijske institucije koje danas posluju, osnovane su i počele sa radom od doniranih sredstava nakon završetka sukoba u ranim 1990-im, a sa ciljem da se ekonomija zemlje vrati na svoje noge.

"Sa tako velikom količinom doniranog kapitala u sektoru, regulator u FBiH je razumljivo zabrinut za zaštitu tih sredstava, kako bi se osiguralo da poštuju svoju originalnu namjenu, poboljšanje života građana BiH. BiH podneblje je još složenijie od ostatka svijeta zbog činjenice da zemlja ima dva seta zakonskih regulativa za mikrokreditni sektor koji funkcioniše na nivou cijele države - jedan za Republiku Srpsku i jedan za Federaciju BiH. Iako zakon u Republici Srpskoj omogućava da se mikrokreditna fondacija 'transformiše' prenošenjem sve imovine i kapitala u mikrokreditno društvo, zakonski okvir u Federaciji BiH je mnogo više restriktivan u tom pogledu", piše Sejfović.

U skladu sa propisima u FBiH, čak i ako fondacija dobije dozvolu za osnivanje vlastitog mikrokreditnog društva, fondacija u njega ne može prenijeti vlastiti kapital i imovinu, tako da novosnovana institucija mora početi od nule.

"Ovaj zahtjev učinkovito blokira mogućnost transformacije u Federaciji, te također sprečava i konsolidaciju u sektoru koju bi regulator (Federalna agencija za bankarstvo) volio vidjeti. Kao rezultat ove pravne nejednakosti, neke mikrokreditne fondacije u Republici Srpskoj brzo su iskoristile priliku da se transformišu u mikrokreditna društva i počnu plasirati veće kredite i širi spektar proizvoda i usluga u oba entiteta u BiH", dodao je Sejfović.

Naveo je je primjer Mikrofina, koji je izrastao u jednu od najvećih i najvažnijih institucija u finansijskom sektoru u cijeloj zemlji i koji je nakon transformacije bio u mogućnosti pružati širi i kvalitetniji paket finansijskih usluga, ujedno ostajući dosljedan zajedničkoj misiji svih MKO - poboljšanje životnog standarda najugroženije populacije u BiH. Danas, pored mikrokreditnog društva Mikrofin, ova institucija također djeluje kroz Mikrofin banku, Mikrofin osiguranje i Mikrofin Investicioni fond.

"Iako možda nekome zvuči nelogično da se neprofitna institucija želi transformisati u profitnu kako bi mogla pomoći više ljudi kojima je ta pomoć potrebna, historija i evolucija industrije finansijske inkluzivnosti dokazuje slučaj - najveće i najuspješnije mikrokreditne institucije, sa najvećom sposobnosti za privlačenja sredstava, sa najboljim korporativnim upravljanjem i dugoročnom finansijskom održivošću, u samom vrhu su profitne mikrokreditne institucije i specijalizirane mikrokreditne banke", dodao je Sejfović.

Naveo je da za istinsko promovisanje inkluzivnosti u finansijskom sektoru, Federacija BiH mora reformirati zakonski okvir za MKO. Da bi se to efikasno sprovelo u dijelo, svi učesnici u sektoru trebaju raditi zajedno - mikrokreditne fondacije, mikrokreditna društva, regulatori, lokalna ministarstva, donatori - i pronaći riješenje koje će pomoći unapređenju sektora i institucija koje već godinama služe klijente koji su u nepovoljnom ekonomskom položaju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: