{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kome trebaju dva platna prometa u BiH?

F
19.5.2013. u 10:03
0
9
Kome trebaju dva platna prometa u BiH?
0
Kome trebaju dva platna prometa u BiH?
Projekt unutrašnjeg platnog prometa u BiH, koji je implementiran 2001. godine je zapušten i gotovo napušten, obzirom da su u RS-u i FBiH pokrenute aktivnosti na donošenju entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Posljedice neuređenosti, odnosno finansijske nediscipline o čemu svjedočimo svaki dan su konstantan rast blokiranih računa privrede i građana, brzorastuća nelikvidnost realnog sektora, smanjenje priliva budžeta svih nivoa u BiH i rast nezaposlenosti, ocjena je Udruženja banaka BiH.

Kažu kako već niz godina insistiraju na dogradnji postojećeg sistema unutrašnjeg platnog prometa koji se vrši preko Centralne banke BiH.

Ta dogradnja se ogleda u uvođenju efikasnog sistema prinudne naplate i jačanja finansijske discipline korištenjem Registra transakcionih računa kod Centralne banke BiH.

"Cilj ovakve inicijative je uvođenje efikasne naplate od glavnog dužnika i uvođenje finansijske discipline u BiH. Zbog neuređenosti ovog segmenta mnogi instrumenti koji su korišteni u poslovnim transakcijama imaju upitnu funkciju (kao npr.ček, mjenica, garancija) a koji su ključni za funkcionisanje poslovnog sektora", upozoravaju iz Udruženja banaka BiH i postavljaju pitanje kome odgovara ovakva finansijska nedisciplina i mogućnost izbjegavanja izvršenja obaveza bile one po osnovu kredita, poreza ili plaćanja fakture.

Također navode da su svojevremeno predlagali Centralnoj banci BiH da se postojeći sistem pravno doradi donošenjem prateće regulative koja će omogućiti debit transfer dat Zakonom o platnim transakcijama. Praktično to znači da pritiskom na dugme u bilo kojoj banci može se blokirati i naplatiti sa svih transakcionih računa dužnika kod svih banaka.

Umjesto toga, usvojen je sredinom prošle godine Zakon o unutrašnjem platnom prometu u RS i Zakon o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata RS. I u Federacije je u proceduri donošenje Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Iz Udruženja banaka BiH navode kako su u postupku donošenja Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS dali svoje amandmane, na koje nisu dobili odgovor te su nakon stupanja na snagu Zakona dostavili Ministarstvu finansija RS brojna pitanja koja traže odgovor kako bi se Zakon mogao primijeniti.

Stoga u Udruženju banaka BiH smatraju nužnim da iz RS-a dobiju odgovor na pitanje koje je mjesto i uloga Jedinstvenog registra računa kod Centralne banke BiH sa aspekta glavne baze podataka, te kako se tretiraju računi poslovnih subjekata i građana koji su sa područja drugog entiteta i Brčko Distrikta?

Bankari u novonastaloj situaciji postavljaju i pitanje da li naplata poreza ima prioritet u odnosu na naplatu kredita, te da li postoji kolizija sa Zakonom o bankama RS, Zakonom o prekršajima RS, Zakonom o mjenici RS i Zakonom o prinudnoj naplati indirektnih poreza u BiH?

Na kraju svog obraćanja Ministarstvu finansija RS bankari konstatuju:

"Cijenimo da brojnost naših pitanja (nekoliko njih se svjesno preklapaju), koja se direktno odnose na primjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS, govori o potrebi analize i dopune jednog broja odredbi, kako bi se otklonile nedoumice i različita postupanja, a sve u cilju zaštite povjerioca i dužnika, a svakako i banke koja po ovim poslovima pruža uslugu i vrši neutralan bankarski posao."

Kopija pitanja je dostavljena Centralnoj banci BiH, Agenciji za osiguranje depozita BiH, Ministarstvu finansija FBiH, Agenciji za bankarstvo FBiH, Agenciji za bankarstvo RS, APIF, AFIP i svim bankama.

S obzirom na donošenje entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu Udruženje banaka BiH se u martu 2012. godine obratilo Centralnoj banci BiH tražeći njen angažman u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH.

Bankari su istakli, u obraćanju Centralnoj banci BiH, da nova entitetska rješenja o unutrašnjem platnom prometu za posljedicu imaju: kreiranje entitetskih registara računa (akti nigdje ne spominju već postojeći Jedinstveni registar transakcijskih računa poslovnih subjekata u BiH kod Centralne banke BiH), ograničavanje poslovnim subjektima otvaranja računa za svoje poslovanje prema slobodnoj volji na čitavoj teritoriji BiH, zatvaranju tržišta na nivo entiteta uz opasku kako nije poznato na koji način bi u takvim uslovima poslovni subjekti sa teritorije Brčko Distrikta obavljali platni promet.

Također su upozorili kako to za posljedicu ima tehnološko vraćanje unutrašnjeg platnog prometa na nivo prije reforme iz 2001 godine, birokratizira postupke, proizvodi za banke nepotrebne troškove i poskupljuje uslugu, te predviđa neprimjereno visoke kazne za banke iako se radi o neutralnom poslu.

"Ono što smatramo bitnim je da postojeći platni sistem treba sa pravnog aspekta (tehnički aspekti to dozvoljavaju) doraditi posebno u dijelu prinudne naplate. Ovu problematiku smo više godina isticali i ukazivali na hitnost rješavanja, složenost i moguće posljedice", naveli su bankari u obraćanju Centralnoj banci BiH.

Platni sistem (RTGS i Žiro-kliring) sa jedinstvenim registrom računa koji je 2001. godine uveden u BiH, predstavlja i danas konkurentnu prednost u odnosu na zemlje iz okruženja i nudi relativno jednostavno priključenje platnim sistemima Evropske unije jer je u njegovoj osnovi SWIFT tehnologija. Takav sistem je omogućio jeftinu, sigurnu i brzu uslugu učesnicima u unutrašnjem platnom prometu. Uvođenjem entitetskih platnih prometa, sadašnji jedinstveni platni promet u BiH bit će doveden u pitanje, upozoravaju iz Udruženja banaka BiH u kojem je 29 članica-banaka iz oba bh entiteta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: