Finansije
70

Crno na bijelo: RS od putarine naplatila 40 miliona KM više na štetu FBiH

Piše: N. Novalić
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje koja je održana 2. decembra 2016. u Mostaru ponovo je blokirano povećanje akciza na gorivo u BiH. No, ovaj put povećanje je blokirao kadar iz FBiH koji smatra da je FBiH oštećena trenutnim načinom raspodjele sredstava koje se prikupljaju od putarine.

Zakonom o akcizama u BiH, koji se primjenjuje od 1. jula 2009. godine, kao posebna naknada koja se obračunava na svaki litar prodatog naftnog derivata na tržištu BiH uvedena je posebna putarina u iznosu od 0,10 KM po litru.

Ti se prihodi prikupljaju na poseban podračun jedinstvenog računa UIO. Upravni odbor UIO donio je 24. 11. 2009. godine Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za autoputeve. U skladu sa ovom odlukom posebna putarina za izgradnju autoputeva raspoređuje se u skladu sa članom 2. ove Odluke.

Privremena odluka ostala trajno

Tako je definisano da od ukupnog prihoda iz člana 1. ove Odluke 10 posto ostaje na podračunu jedinstvenog računa, a služit će za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele.

Preostalih 90 posto prihoda iz člana 1. ove Odluke dijeli se između entiteta i Brčko distrikta, tako da 59 posto pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39 posto Republici Srpskoj, a 2 posto Brčko distriktu.

S obzirom na to da konačna Odluka o raspodjeli ovih prihoda nije donesena Upravni odbor je u nekoliko navrata donosio posebne odluke da se nakupljena sredstva iz dijela koji se odnosio na rezervu (10 posto) rasporedi na isti način koliko iznose privremeni koeficijenti.

Šta je za predstavnike FBiH sporno

Pojednostavljeno, predstavnici iz FBiH smatraju da građani FBiH uplate više prihoda nego što im se vrati sa jedinstvenog računa.

Uzmimo za primjer 2015. godinu. Na ime putarine ukupno je prikupljeno 114,9 miliona KM.

Federacija BiH je dobila 67,8 miliona KM ili 59 posto, Republika Srpska 44,8 miliona KM ili 38,9, a Brčko distrikt 2,3 miliona KM ili 2 posto.

Ostali prihodi koje ubire UIO dijele se prema krajnjoj potrošnji. Iako predstavnici FBiH tvrde da iz RS-a "fingiraju" podatke o krajnjoj potrošnji, za analizu ćemo podatke o krajnjoj potrošnji uzeti kao relevantne za raspodjelu prihoda. Tako je u 2015. FBiH pripadalo 63,85 posto prihoda, RS-u 32,60 posto i Brčko distriktu 3,55 posto.

Ako bi se ovaj princip primijenio i na raspodjelu putarine RS-u bi u 2015. pripalo 37,45 miliona KM umjesto 44,8 miliona KM, FBiH bi pripalo 73,3 miliona KM umjesto 67,8 miliona KM, a Brčko distriktu 4,07 miliona KM umjesto 2,3 miliona.

Samo po ovoj računici RS je do sada na štetu FBiH i Brčko distrikta naplatila oko 50 miliona KM više.

Uzmimo i drugi parametar jednako važan jer se putarina plaća po litri goriva, a to je broj registriranih vozila u BiH.

U FBiH bilo je 587.017 registriranih vozila ili 61,62 posto, u RS-u 335.775 ili 35,24 posto te u Brčko distrikt 29.803 3,14 posto.

Ako bismo ovaj princip primijenili na 2015. RS-u bi pripalo 40,4 miliona KM, što je za više od 4 miliona KM manje nego što je RS dobila.

Sastanak u Mostaru prvi je napustio upravo ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija koji je bio vidno ljut na kolege iz FBiH koje su aktuelizirale ovo pitanje. Ostaje da se vidi da li će Vjekoslav Bevanda i Jelka Milićević, inače kadar HDZ-a BiH, ustrajati u ovom zahtjevu ili se radi o blefu s ciljem boljeg pozicioniranja u kontekstu povećanja drugih akciza.