{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Barš: Pitanje žiranata treba riješiti na državnom nivou

S
23.8.2011. u 19:00
0
26
Barš: Pitanje žiranata treba riješiti na državnom nivou
0
Barš: Pitanje žiranata treba riješiti na državnom nivou
Direktor Agencije za bankarstvo Zlatko Barš
Građani BiH koji su podigli kredit u švicarskim francima našli su se u velikim problemima nakon enormnog rasta vrijednosti ove valute, a mimo toga, svakodnedno možemo čitati priče žiranata koji su zbog tuđih kredita dovedeni do ruba egzistencije. O ovim, ali i drugim aktuelnim temam u bankarskom sektoru razgovarali smo sa direktorom Agencije za bankarstvo Zlatkom Baršom...
Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sistemu tokom prvih šest mjeseci ove godine ?

Razvoj i rast bankarskog sustava koji je duži period bio zaustavljen, u drugom kvartalu 2011.godine bilježi blagi rast kreditne aktivnosti, a negativni trendovi pada kvaliteta aktive i njenog pogoršanja iz prethodnog perioda znatno su ublaženi.

Banke u Federaciji BiH u prvoj polovini 2011. godine ostvarile su dobit u iznosu od 47,7 miliona KM. Pozitivan financijski rezultat od 64,8 miliona KM ostvarilo je 13 banaka što je skoro tri puta više ili 42,5 miliona KM nego u istom periodu 2010. godine.

Također, gubitak u poslovanju u iznosu od 17,2 miliona KM iskazan je kod šest banaka i isti je manji za 81 posto ili 72,9 miliona KM u odnosu na isti period 2010. godine.

Bankarski sistem Federacije BiH u periodu provođenja reformi je dostigao zavidan nivo. Naredne aktivnosti trebaju biti usmjerene na očuvanje njegove stabilnosti kao prioritetni zadatak u aktuelnim stresnim uslovima, te njegov dalji napredak i razvoj. Ovi ciljevi trebaju biti uslovljeni stalnim i budnim angažmanom svih dijelova sistema, zakonodavnih i izvršnih vlasti, a što je preduslov za stvaranje povoljnijeg ukupnog ekonomskog ambijenta koji bi poticajno djelovao na banke i povratno na realni sektor gospodarstva i stanovništva.

Da li se prosječna visina kamatnih stopa u bankama u FBiH smanjuje ili raste u odnosu na prošlu godinu?

Prosječne kamatne stope sa drugim kvartalom 2011. godine bilježe lagani pad u odnosu na isti period prošle godine. Ponderisana EKS na kredite u prva dva kvartala 2011. godine ima blagi trend pada. U odnosu na nivo iz decembra 2010. godine od 8,33 posto, ista bilježi kontinuirano smanjenje, te u junu 2011. godine iznosi 8,27 posto.

Imaoci kredita u švicarskim francima traže zaštitu obzirom na rast vrijednosti ove valute, a samim tim i rast rata njihovih kredita. Kako je moguće regulirati ovo pitanje i da li je bilo govora s nadležnim organima o eventualnoj pomoći imaocima ovakvih kredita?

Dana, 18. avgusta 2011. godine, u Sarajevu je održan sastanak Stalnog vijeća za financijsku stabilnost kojem su prisustvovali banke, ministarstva i agencije za bankarstvo.

Na sastanku donesene su preporuke o mogućim mjerama za ublažavanje položaja korisnika kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima.

Stalno vijeće za financijsku stabilnost predložio je sljedeće preporuke:

-da banke korisnicima kredita u švicarskim francima ( prvenstveno stambeni krediti zbog zaštite klijenata koji su rješavali egzistencijalna pitanja ) fiksiraju kurs KM u odnosu na švicarski franak na nivou od 31. decembra 2010. godine, koji je iznosio 1,5678 KM za 1 CHF;
-da se razlika do stvarnog kursa obračunava i posebno evidentira (tzv. balon) sa kamatnom stopom koja će biti definisana u dogovoru sa bankama;
-da banke razmotre mogućnost smanjenja kamatne stope za određene vrste kredita (stambeni kredit);
-otplata balon kredita bi slijedila nakon otplate glavnog kredita, a najduže na rok od pet godina;
-agencijama za bankarstvo je preporučeno da se tako reugovoreni krediti klasifikuju kao zdrava aktiva;
-entitetskim ministarstvima financija se preporučuje da izmijene entitetske zakone o deviznom poslovanju, član 5, kojima bi se devizna klauzula dozvolila u vezivanju samo za euro zbog valutnog odbora u BiH i zbog zaštite klijenata;
-da entitetska ministarstva financija izmijene zakone o deviznom poslovanju i dozvole gotovinsko plaćanje eurima ukoliko se dvije strane dogovore, što bi olakšalo gotovinski promet klijentima, stranim turistima i drugima.

Navedene preporuke bi se počele primjenjivati u najkraćem roku, nakon što banke izvrše tehničke pripreme.

Žiranti, koji otplaćuju tuđe kredite, i dalje predstavljaju veliki problem. Koliko je tačno ovakvih slučajeva i šta Agencija radi s ciljem rješenja ovog pitanja ?

Problem je velik, posebno za pojedince koji otplaćuju kredit za druge, ali moram istaći da bi za banku, bankarski i financijski sistem u cjelini problem bio daleko veći da banke ne mogu isplaćivati depozite osobama - deponentima koji su ukazali povjerenje banci.

Agencija je u proteklom periodu u okviru svojih nadležnosti, ponovo upozorila banke i mikrokreditne organizacije na obvezu utvrđivanja prvenstveno platežne sposobnosti i zaduženosti dužnika te da prije potpisivanja izjave žiranta iste upoznaju sa ukupnom zaduženošću dužnika (izvod iz registra CRK), zatim da se postupak prinudne naplate od žiranata ne vrši prije pokretanja sudskog postupka protiv dužnika ako su za to ispunjeni uvjeti.

Agencija je također u okviru on-site nadzora kroz obimne i ciljane kontrole banaka kao posebno područje kontrole, kontrolisala i procedure i prakse banaka u segmentu odnosa sa žirantima. U slučaju kontrolom utvrđivanja slabosti, nepravilnosti i neusklađenosti sa propisima, Agencija je poduzimala mjere iz svoje nadležnosti u cilju otklanjanja navedenih nepravilnosti.

Negativna iskustva u pogledu korištenja instituta žiranata, sigurno predstavljaju dobru lekciju i za banke i za komitente. Za banke - da moraju više i transparetnije raditi sa svojim komitentima, prevashodno da ih upoznaju sa njihovim pravima, obvezama i posljedicama neizvršavanja ugovorenih obveza, a za komitente - da dobro trebaju procijeniti koje sve obveze preuzimaju.

Da li je i na koji način smanjen broj uočenih problema prilikom davanja kredita u mikrokreditnim organizacijama ?

Da je bilo nepravilnosti prilikom odobravanja kredita, bilo je i one su u zadnjem periodu smanjene, što je rezultat poboljšanja sustava internih kontrola kod većeg broja MKO, prilagođavanja kreditnih politika i procedura naglašavanju važnosti naplate u poređenju sa dosadašnjim fokusom na isplate kredita, te fokusiranju na poboljšanje održivosti organizacija. S ciljem prikupljanja, praćenja i analize podataka o kreditima koje otplaćuju žiranti, Agencija je od 31. decembra 2009. godine propisala novi izvještajni obrazac OKJ - otplata kredita na teret jemaca.

Agencija će i dalje insistirati na punoj primjeni i provođenju zakona i podzakonskih akata Agencije, poboljšanju transparentnosti poslovanja MKO, prevazilaženju nastalih problema u kvaliteti kreditnog portfelja, obveznoj razmjeni informacija na nivou sektora i Centralnog registra kredita CBBiH, poboljšanju institucionalnih kapaciteta i internih kontrola u MKO te odgovornom kreditiranju i ostvarivanju misije i ciljeva mikrokreditnog sektora što podrazumijeva obavljanje djelatnosti mikrokreditiranja s ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti i pružanja potpore razvoju poduzetništva.

Je li uopće moguće i realno ukinuti institut žiranata u BiH ?

Iako se radi o slučajevima koji svaki za sebe predstavlja udar na ekonomski i socijalni status žiranta, samo ukidanje instituta žiranta ne bi riješilo problem postojećih žiranata, a sa stanovišta banaka to bi povećalo kreditni rizik i poskupjelo kreditne plasmane. Pitanje instituta žiranta, treba riješiti na cjeloviti način, na državnom nivou, kroz izmjene zakona o obligacijskim odnosima i kroz zakone i drugu regulativu kojima se definira zaštita korisnika financijskih usluga i instrumenti za zaštitu tih korisnika.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: