List piše da je dospio do povjerljivog izvještaja MMF-a, od prije mjesec dana, u kojem se kaže da bi istočno i centralno evropske članice Evropske unije trebalo da se odreknu svojih valuta i usvoje euro bez da formalno postanu članice Eurozone prethodnim ispunjavanjem strogih uvjeta.
Fond tvrdi da bi takva "euroizacija" bila najbolji način da se riješi problem vanjskog duga tih zemlja i obnovi povjerenje u njihove posustale valute.
"Bez toga", piše list citirajući MMF, "te zemlje bit će suočene sa potrebom za drastičnim stabilizacionim mjerama protiv kojih međutim postoji veoma žilav politički otpor".
Samo u posljednjih nekoliko dana Ukrajina i Letonija su odbile da sprovedu neke od dogovorenih reformi sa MMF-om dok Mađari "muku muče" sa formiranjem nove vlade koja bi uopće bila u stanju da implementira dogovorene mjere sa Fondom.
MMF je izračunao da će za pomoć ovom regionu, u koji uključuje Tursku, u naredne dve godine biti neophodno čak 186 milijardi dolara, od čega će možda više od polovine morati da osiguraju Evropska unija i druge institucije.
Za razliku od Evropske unije, koja se odlučila na pojedinačni pristup svakoj zemlji, Fond se zalaže za regionalni politiku prema regionu u kojem su, prema njegovoj ocjeni, neke zemlje ranjivije od drugih.
Srbija je tako, uz Letoniju i Estoniju, najugroženija po pitanju velikog broja kredita uzetih u stranoj valuti i Fond prognozira da bi podružnice zapadnih banaka u istočnoj Evropi u doglednom periodu mogle da izgube čak 160 milijardi dolara u vidu nenaplativih dugova.
"MMF je u pravu da bi se još dublja kriza u istočnoj Evropi neminovno prelila i na Zapad. Zato bi možda bilo najbolje da Evropska unija ipak izdvoji paket pomoći za čitav region, sa ili bez pomenute euroizacije, i to što prije", konstatuje Financial Times.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
