biznis
0

Evropu hvata "zlatna groznica" bio-goriva

Sarajevo-x.com
Na bio-dizel se gleda kao na jedno od mogućih zamjena za naftu. Riječ je o obnovljivom resursu koji je "prijatelj" okoline. Imajući to u vidu, na sve više evropskih farmi uzgajaju se uljarice od kojih se može napraviti gorivo. Dok je to sa jedne strane dobar potez, sa druge bi moglo značiti nestašicu hrane.

Prije samo godinu dana, na poljima izvan Rima uzgajane su žitarice od kojih se pravila slavna talijanska tjestenina. Danas su ta polja zasijana usjevima koji na prvi pogled liče na korov. Imaju žute cvjetove, a najvažnije od svega ti cvjetovi se mogu pretvoriti u bio-gorivo.

Privučeni velikodušnim subvencijama za razvoj alternativnih izvora energije te sve većom zabrinutošću za planetu, evropski farmeri se sve više prihvaćaju uzgajanja usjeva koji se mogu pretvoriti u gorivo. Počinju hvatati priključak za američkim kolegama, koji uzgajaju usjeve za bio-gorivo već pet godina.

Evropska komisija je u martu, razočarana slabim rastom u industriji bio-goriva, odobrila direktivu koja obavezuje sve zemlje članice da do 2020 godine, koriste najmanje 10% bio-goriva za prijevoz, čineći ga tako najambicioznijim i najspecifičnijim ciljem na svijetu.

Većina zemalja EU trenutno je daleko od postizanja cilja te se odobravaju darežljive subvencije kako bi se povećala proizvodnja. Rezultat toga je da su usjevi za bio-gorivo sa prvog mjesta najprofitabilnijih ratarskih kultura skinuli proizvodnju usjeva za prehranu.

Brza konverzija evropskih polja, koja su nekada uzgajala ječam i ostale žitarice u polja usjeva za bio-gorivo već uzrokuju nestašicu žitarica za proizvodnju tjestenine i piva. To bi moglo značiti znatno povećanje cijena u supermarketima.

Usjevi koji se mogu koristiti za proizvodnju bio-goriva su: kukuruz, soja, suncokret, šećerna trska, uljana repica, palmino ulje te mnoštvo otpadnih nusproizvoda iz industrije.