Tokom prve polovice godine, kada je zbog pada vrijednosti eura izvoz na kinesko tržište bio u usponu, Evropljani su šutke pratili kinesko-američki prijepor oko vrijednosti juana. Međutim, sada se rast ekonomije ponovo usporava, a euro jača, te se i u Evropskoj uniji čuju glasni zahtjevi da se izvrši veći pritisak na Kinu kako bi revalvirala juan.
Vjerovatnost da bi Peking to mogao učiniti veoma je mala. Naime, ako bi se vrijednost juana preko noći povećala za desetak posto, vrijednost kineskih deviznih rezervi koje iznose dva i pol biliona dolara pala bi u istom razmjeru.
"Za prerađivačku industriju to bi bio veliki udarac", kaže Ju Hong Chai, iz kineskog Centra za međunarodnu ekonomsku razmjenu.
"Poduzeća posluju sa malim dobitkom i ako bi došlo do nagle revalvacije bio bi ugrožen njihov opstanak. To se odnosi i na strane koncerne koji proizvode u Kini. Bili bi prisiljeni da se sele u druge zemlje, a to je skupo. Najzad, američka privreda od revalvacije ne bi imala ništa, jer proizvodnja sigurno ne bi bila preseljena u SAD", kaže Ju.
Rolf Langhamer iz Instituta za svjetsku privredu smatra da bi značajnija revalvacija čak naškodila Amerikancima. Ogromni američki dugovi, s jedne, i ogromne kineske devizne rezerve sa druge strane predstavljaju ionako veoma nestabilan sistem, kaže Langhamer.
"Nagla promjena tog sustava mogla bi izazvati šok u svjetskoj privredi. To bi izazvalo nepovjerenje u dolar što bi bilo opasno u sadašnjoj situaciji", navodi Langhamer.
Zbog sve manjeg povjerenja u dolar ionako već sada juan ima sve značajniju ulogu u Aziji. Prema mišljenju Langhamera to je dobro, jer predstavlja korak prema juanu kao valuti kojom se slobodno trguje.
