biznis
0

Ekonomsko usporavanje u SAD-u osjetit će i ostatak svijeta

FENA
Privredni rast u Sjedinjenim Državama ove godine će se znatno usporiti, a to će se osjetiti i u vidu manjeg uspona svjetske ekonomije nego što se očekivalo, navodi se u izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom u srijedu u Ženevi. Iznenadna promjena kamatnih stopa mogla bi da izazove val panične prodaje i destabilizaciju na valutnim berzama.

Kriza koja je zahvatila tržište nekretnina u SAD-u, a kasnije se proširla i na globalno finansijsko tržište, utjecat će da se ovogodišnji privredni rast u vodećoj svjetskoj ekonomskoj sili smanji na skromnih dva posto, što je osjetno niže u odnosu na lanjska 3,3 procenta, navodi se u godišnjem izvještaju Konferencije za trgovinu i razvoj UN-a (UNCTAD).

Evropska unija sa stopom rasta od 2,8 posto i Japan 2,3 procenta ove godine će, prvi put od 2001., imati veću ekonomsku ekspanziju nego SAD, prenijele su agencije.

Kina s predviđenom stopom rasta od 10,5 posto i Indija od 8,5 procenata trebalo bi, kako predviđaju stručnjaci UN-a, ove godine da zadrže nivo ekonomske ekspanzije koji su zabilježile i tokom protekle tri godine.

Prema procjeni UNCTAD-a, rast globalne ekonomije u ovoj godini, od prosječno 3,4 posto, opast će, međutim, u odnosu na prošlogodišnja četiri procenta, uglavnom kao posljedica usporavanja u američkoj privredi koja se još uvijek smatra "lokomotivom rasta planetarne ekonomije".

Bivši generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Supachai Panitchpakdi, koji je sada šef UN-ove agencije za trgovinu i razvoj, smatra da planetarna privreda upravo prolazi "kroz zlatni period".

Visoke cijene strateški važnih sirovina nastavljaju pružati uvjete za visok privredni rast i u manje razvijenim zemaljama, koje su lani u globalnoj trgovini učestvovale sa oko 37 posto, što je osam procenata više nego prije desetak godina.

Ekonomska aktivnost Afrike ove godine bi, prema ocjeni stručnjaka UN-a, trebalo da se uveća prosječno oko šest posto, a Latinske Amerike i Kariba 4,7 procenata, dok bi stopa rasta u zemljama nastalim poslije raspada Sovjetskog saveza, koje su izvan EU-a, trebalo da bude još veća - oko sedam posto.

Sve navedene procjene mogle bi do kraja godine da budu smanjene, upozorio je ipak Supachai.

Sve zavisi od toga kako će se odvijati proces izlaska američke ekonomije iz sadašnjeg zastoja, dodao je on, uz opasku da su problemi u privredi SAD-a nastali zbog loše prakse u odobravanju bankarskih hipotekarnih kredita na potprvoklasnom tržištu zajmova.

Holger Flashback, zvaničnik u Komitetu UN-a za trgovinu i razvoj, smatra da je i visok nivo valutnih špekulacija također opasan za finansijska tržišta, što bi se moglo proširiti i na globalnu ekonomiju.

Banke i hedge fondovi su, u okviru tih špekulacija, koristili posljednjih godina velike razlike u kamatnim stopama na različite valute, podižući velika sredstva u jenima ili švicarskim francima i ulažući ih u visokoprinosne finansijske instrumente, zaključujući transakcije koje su poznate pod nazivom "prenesena trgovina".

Iznenadna promjena kamatnih stopa mogla bi da izazove val panične prodaje i destabilizaciju na valutnim berzama, s tim što bi, prema mišljenju Flashbacka, domino efekt tada bio mnogo gori nego u slučaju potprvorklasnih zajmova.

Japan je već zbog mogućeg razvoja ovog nepovoljnog scenarija, kako navodi Flashback, pokazao uznemirenost. Analitičari su, međutim, ocijenili da je mogućnost ostvarivanja tako katastrofalnog ekonomskog scenarija minimalna.

Profesor Londonske škole za ekonomiju Charles Goodhart dijeli to mišljenje i ističe da investitori već pokazuju veliku opreznost na valutnom tržištu.

"Kada ljudi iskazuju zabrinutost zbog rizika, kao što su činili u posljednje vrijeme, tada nastoje zatvoriti prenesene trgovinske pozicije", objasnio je Goodhart i zaključio da su takvi poslovi s jenom "nešto što se već dogodilo".