U najvećoj neizvjesnosti je i dalje eurozona koja još nije uspjela stabilizirati dužničku krizu koja potresa sve veći broj njenih članica, navodi se u Makroekonomskoj analizi Raiffeisen bank BiH.
Ističe se da dostupni makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da će eurozona, nakon što je izbjegla negativnu stopu rasta u prvom kvartalu 2012., definitivo zabilježiti ekonomski pad u drugom kvartalu ove godine, imajući u vidu da je, osim u perifernim zemljama koje su već u recesiji (Italija, Portugal, Španija i Grčka), zabrinjavajuće usporavanje ekonomskih aktivnosti zabilježeno i u Njemačkoj i Francuskoj, zemljama koje predstavljaju ekonomsku i političku osovinu čitave monetarne unije.
Ekonomija eurozone trenutno bilježi rekordno visoku stopu nezaposlenosti (11,1 posto u maju 2012. godine), pad ključnih indikatora realnog sektora (PMI, industrijska proizvodnja, građevinarstvo, itd.), dok investitori s neizvjesnošću očekuju koja sljedeća zemlja će tražiti pomoć iz kriznih fondova EU.
Dužnički problemi pojedinih zemalja članica eurozone očekuju se i u nastavku godine, što će i cijelu eurozonu vratiti unatrag s očekivanom negativnom stopom rasta BDP-a od 0,3 posto yoy za 2012. godinu.
U takvom nepovoljnom okruženju, ekonomski slaba i od kretanja eurozone zavisna Bosna i Hercegovina, očekivano je bila izložena svim negativnim utjecajima finansijske i ekonomske krize u Evropi.
Pad izvoza i izvozno orijentirane industrijske proizvodnje, smanjen priliv doznaka kao i mnogo opreznija kreditna politika bankarskog sektora BiH, u velikoj su mjeri bili očekivani imajući u vidu iskustva iz 2009. godine i prvog vala ekonomske krize.
Ono što najviše zabrinjava i što je dodatno opteretilo bh. ekonomiju, kako se navodi u Raiffeisen makroekonomskoj analizi, jesu unutrašnje slabosti i konstatna politička previranja koja su u BiH prisutna još od oktobra 2010. godine.
Naime, dok većina zemalja EU kao i onih koje se oslanjaju na eurozonu usvajaju politike i mjere radi ublažavanja posljedica finansijske krize, BiH se nalazi u stalnom političkom zastoju, s obzirom na to da je od oktobra 2010. godine imala politički konsenzus na svim nivoima svega četiri mjeseca (februar 2012. – maj 2012. godine).
Odsustvo političke stabilnosti rezultiralo je da bh. ekonomija bude u potpunosti prepuštena nepovoljnim globalnim kretanjima u prvoj polovini 2012. godine.
BiH je i nakon drugog kvartala 2012. godine još daleko iza zemalja regije na putu ka EU i NATO integracijama. Naime, još nije zabilježen respektabilan progres u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić – Finci“ kao ključnog uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU, dok su reformski zastoji rezultirali nedobivanjem zelenog svjetla za pokretanje prvog ciklusa Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) u maju 2012. godine.
Iz Raiffeisen banke podsjećaju da je zastoj u reformskim procesima i evropskim integracijama rezultirao smanjenjem kreditnog rejtinga od kreditne rejting agencije Moody's, sa B2 na B3, čime je BiH stavljena samo na korak od kreditnog nivoa C - visoko spekulativni nivo, u kojem se od evropskih zemalja nalazi samo Grčka.
Negativan utjecaj političke nestabilnosti najjasnije se ilustruje kroz podatak da je BiH u prvom tromjesečju 2012. godine zabilježila priliv direktnih stranih investicija od svega 48,1 milion KM što predstavlja minimalnih 0,2 posto procijenjenog BDP-a za 2012. godinu.
S druge strane, jedina svijetla tačka političkog momentuma u BiH u drugom kvartalu 2012. predstavlja konačno usvajanje budžeta državnih institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu, čime je u određenoj mjeri vraćen kredibilitet bh. institucijama i omogućeno redovno servisiranje vanjskog duga BiH.
Istovremeno, usvajanje budžeta je uzrokovalo početak nove političke krize čiji je ishod još neizvjestan, imajući u vidu složenost političkog sistema u BiH.
Nakon snažnog pada ključnih ekonomskih indikatora bh. ekonomije u prvom kvartalu, negativni ekonomski trendovi obilježili su i drugi kvartal 2012. godine, iako je evidentno da negativne stope rasta nistu toliko izražene kao u prvim mjesecima ove godine.
Tako je industrijska proizvodnja u maju 2012. zabilježila najnižu negativnu stopu rasta u ovoj godini (-1,1% yoy), dok je izvoz roba u istom mjesecu prvi put zabilježio rast u 2012. godini (+5,4% yoy).
U istom mjesecu, oficijelna stopa nezaposlenosti smanjena je na 43,7 posto dok je stopa inflacije i dalje na umjerenom nivou od +1,9% yoy.
Uprkos usporavanju negativnih trendova, bh. ekonomija je i dalje daleko od pozitivnog područja te stabilnog i održivog ekonomskog oporavka.
Naime, posmatrajući ekonomske indikatore BiH evidentno je da su strukturalni problemi i dalje prisutni te da pozitivni pomaci nisu rezultat sistemskog dugoročnog ekonomskog oporavka.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ukoliko bi podaci o obračunu BDP-a na kvartalnoj osnovi bili dostupni, evidentno je da bi ukupna ekonomija u BiH i u drugom kvartalu 2012. zabilježila pad, čime bi BiH nakon 2009. godine i oficijelno ušla u recesiju.
Ipak, vlade entiteta su do sada u velikoj mjeri uspjele sačuvati fiskalnu stabilnost i likvidnost budžeta izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira (obveznica i trezorskih zapisa).
Domaće banke pokazale su se do sada kao ključni investitori u domaće obveznice entiteta. Međutim, prostor za daljnje značajnije ulaganje u dužničke instrumente entiteta značajno je ograničen sa stajališta izloženosti riziku, što ukazuje opadajuća potražnja s rastućim troškom finansiranja iz aukcije u aukciju u posljednjih nekoliko mjeseci.
Pregovori s MMF-om će biti u fokusu do kraja 2012. godine, s obzirom na to da bi novi stand-by aranžman mogao značajno utjecati na ukupnu stopu rasta bh. ekonomije.
Iz Raiffeisen banke BiH navode da u drugoj polovini godine očekuju stabilizaciju ekonomskih prilika u eurozoni što će posljedično dovesti i do ponovnog rasta bh. izvoza i industrijske proizvodnje, koji su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u periodu 2010.-2011. godina.
Također se očekuje i snažnija kreditna aktivnost bh. banaka kako prema sektoru privrede tako i prema sektoru stanovništva, što će dovesti do blagog rasta investicija i privatne potrošnje.
Ukupno gledano, oporavak ključnih indikatora bh. ekonomije krajem godine očekuje se po istom ekonomskom obrazcu kao tokom 2010. godine kada je bh. ekonomija izašla iz recesije.
S druge strane, novi stand-by aranžman će sigurno dovesti do nove fiskalne konsolidacije i mjera štednje na nivou države i entiteta, stvarajući novi pritisak na ukupnu ekonomiju.
Očekuje se da će bh. vlasti morati provesti nove mjere štednje, smanjujući plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru, što će stvoriti dodatni pritisak na domaću potrošnju.
U isto vrijeme, državne investicije će također biti značajno smanjenje, čime će pozitivan rast BDP-a biti dodatno otežan.
U cjelini posmatrano, ukupni ekonomski rast BiH u 2012. godini bit će pod utjecajem tempa oporavka u eurozoni s jedne, i fiskalnom konsolidacijom s druge strane.
Uzimajući u obzir sve navedeno, prognoza Raiffeisen banke BiH za 2012. godinu ostaje na nivou stagnirajućeg realnog ekonomskog rasta od 0 posto yoy s potencijalnim negativnim izgledima koji će zavisiti od već navedenih eksternih i internih faktora.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
