{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Edhem Fočo za Klix.ba: Al Jazeera Balkans je pozitivna priča za cijelu regiju

13.11.2014. u 21:44
1.703
89
Edhem Fočo za Klix.ba: Al Jazeera Balkans je pozitivna priča za cijelu regiju
1.703
Al Jazeera Balkans ovog novembra je napunila treću godinu rada u našoj regiji, gdje su se do danas proširili u sve glavne kablovske operatere i imaju veliku gledanost. Razgovarali smo ovim povodom sa direktorom AJB Edhemom Fočom koji je na početku razgovora za Klix.ba istakao da danas imaju 205 zaposlenih i da sve funkcioniše besprijekorno.
Edhem Fočo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Edhem Fočo (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


Kako biste ocijenili ovaj trogodišnji period, odnos očekivanja i postignutog?

Imaju tu dvije stvari, jedna koliko smo mi zadovoljni, a druga kako publika to percipira. Iz naše perspektive, ove tri tri godine su bile jako uspješne, naša televizija se uspjela proširiti bukvalno u sve glavne kablovske operatere u regionu, čak i u Sloveniji i Makedoniji. Drugo, nismo imali problema, nije padala slika, i ništa se nije dešavalo negativno. Dakle, nije bilo skandala, promašaja, tri godine smo on air bez ikakvih smetnji, a danas imamo 205 zaposlenih u AJB i sve funkcioniše besprijekorno.

Angažovali smo relativno mlađe novinare sa značajnim iskustvom, koji su tokom rada na AJB savladali nove tehnike i softvere, odnosno imali priliku da nauče nove sisteme na kojima su sad experti. Mi nemamo kamermana u studiju, sve kamere pomjera jedan čovjek iz režije. Kolegica koja je sada ekspert u tome ide vani i drži predavanja u toj oblasti.

Nadalje, kao najmanji dio u ogromnoj medijskoj korporaciji kakva je Al Jazeera, zauzeli smo respektabilno mjesto i sarađujemo sa ljudima iz Dohe na određenim projektima, treninzima i produkciji. Prihvatili su nas kao ravnopravne, što nije mala stvar, jer su to ljudi koji su došli sa BBC-a i CNN-a. Kompletan naš tehnički tim bio je angažovan u formiranju Al Jazeere Amerike, što znači da smo i unutar mreže ostvarili značajan uspjeh.

Usto, pokazali smo se kao TV koja nije pristrasna, nije isključiva, i gdje svako svojim jezikom govori, bilo da je to novinar ili voditelj, čime smo razbili i određene predrasude. Trogodišnji plan je ispunjen.

Kakvi su planovi za dalje, gradite novi studio u Sarajevu?

To je tačno, radi se o 3d virtual reality studiju koji nam je potreban za širenje programa u vidu dijaloških i drugih emisija. Također, u Zagrebu smo otišli na veću i bolju lokaciju i modernizovali studio, a zanimljivo je da je dizajn radila firma iz Beograda, baš kao što su nam u BiH 90 posla radile bosanske firme. Želim istaći da je AJB prva uspješno testirala Sonyjev instrument, tako da iz Sarajeva rukovodimo studijom u Zagrebu ili Beogradu, što znači da je kompletna režija u Sarajevu.

Nabavljamo i nova, efikasnija reporterska vozila, a jedan od planova je i oživjeti radio-stanicu 99, dati joj identitet kao bi krenula kao radio Al Jazeera, a to bismo trebali realizovati u 2015. godini. Namjeravamo pokrenuti i nove emisije, političkog karaktera, gdje bismo se bavili "težim" političkim temama, koje su specifične za određenu teritoriju. Radimo, dakle, na proširenju programa, pri čemu želimo imati vijesti od 12 sati, pa do iza ponoći, umjesto od 16 do 23 sata.

Dosad je u AJB uloženo više od 120 miliona KM, kakva je finansijska konstrukcija za dalje?

Taj novac podrazumijeva i investicije koje su u procesu, a tiču se modernizacije softvera i studija. Volio bih da se na to gleda kao na pozitivnu investiciju u BiH, što zasigurno i jeste, jer je u 3-4 godine investirano više od 120 miliona KM. U narednom periodu novac će biti ulagan istim tempom, a to je 15-ak miliona eura godišnje.

Taj novac će biti uglavnom usmjeren na modernizaciju softvera i proizvodnju programa. Ovdje želim istaći da su svi naši zaposlenici prijavljeni na iznose svojih plata, sve dažbine državi plaćamo, i ove tri-četiri godine poslujemo bez ijedne kaznice poreskoj inspekciji ili nekome drugom. Osim što ispunjavamo sve obaveze prema državi, naši zaposlenici imaju sva zagarantovana prava, poput odlaska na porodiljsko ili bolovanje, dobijanja regresa i slično.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Moram, međutim, napomenuti i društvenu odgovornost naših zaposlenika te ću istaći jedn u fenomenalnu priču. Naša je reporterka našla stariji povratnički par koji živi kilometrima od civilizacije, te je predložila kolegama da tom čovjeku kupe motocikl kako bi mogao otići barem do najbliže prodavnice. Kada su mu odnijeli motor, čovjek je ostao u šoku, jer ni sanjati nije mogao da će mu doći sa takvim poklonom samo nekoliko dana nakon što je naša novinarka pravila priču sa njim. Takvih primjera je bilo dosta.

U čemu je interes investitora da ulaže toliki novac, posebno ako se zna da na AJB nema previše prostora za reklame?

Al Jazeera Media Network je u vlasništvu države Katar. To je za njih projekt od nacionalne vrijednosti i najveći njihov brend. Oni su u ekspanziji, dobili su organizaciju SP-a u rukometu i nogometu, Azijskih igara, ali su i vlasnici Harrodsa, najprestižnije robne kuće u Engleskoj te PSG-a koji je prvak Francuske u nogometu.

Katar finansira cijelu mrežu Al Jazeere, a mi smo ponosni što imamo podršku iz Katara. Što se njih tiče, oni na ovo ulaganje ne gledaju iz kapitalističke perspektive, već kroz utjecaj, reputaciju i poboljšanje brenda. AJB je za njih mala investicija, a ipak dobijaju određene stvari koje su bitne. Sve tehnološke stvari oni testiraju kod nas, pa onda primjenjuju dalje. Isto tako, studio je prvo urađen na Balkanu, pa onda, u većim dimenzijama, u Dohi. Tehnički tim koji je usavršio posao na AJB je svoje znanje primjenjivao u Americi i vjerovatno će i u Turskoj, pri formiranju Al Jazeere tamo. Smatram da ispunjavamo sve njihove kriterije na obostrano zadovoljstvo.

Nemamo ništa protiv reklama, kojih imamo u manjoj mjeri, jer bi to obogatilo program, ali ih nećemo emitovati po svaku cijenu. One moraju odgovarati uređivačkoj politici i rejtingu Al Jazeere, a nadam se da će u narednom periodu malo više regionalnih brendova imati reklamu kod nas. No, to nije naš motiv opstajanja, jer bi to umanjilo našu editorijalnu nezavisnost, ne bismo mogli kritikovati određene stvari i sigurno je da nećemo dozvoliti da tu gubimo našu nezavisnost.

Serijal Gorana Milića "Alhemija Balkana" je postigao veliki uspjeh, šta biste od uspjeha još izdvojili?

"Alhemija Balkana" je naš najuspješniji projekt. Impresivno je to što je Goran Milić za ovu emisiju dobio nagradu Nezavisnih novina "Novinar godine" u Banjoj Luci, a u Crnoj Gori je ova emisija proglašena za najbolji medijski projekt. Taj je serijal promijenio način na koji ljudi gledaju na stvari u svom društvu, mada se i u "Alhemiji" kritikuje, u smislu da se nešto može popraviti. Emitovali smo BiH, Crnu Goru, sada Srbiju, a Milić je u procesu finaliziranja emitovanja za Hrvatsku. Serijal ima više od milion pregleda na YouTubeu.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


No, želim istaći i to da smo mi imali i svoje novinare u Gazi, Palestini, zatim u Siriji, Ukrajini... Jako je bitno za naše društvo da znaju šta se dešava u svijetu, jer je to način da napredujete. Ako ćete komunicirati sa investitorom, bitno je da znate njegov background, a isto tako je bitno da ljudi znaju šta se dešava u regiji, jer najveće transakcije se obavljaju između država u regiji, gdje je najveći i promet ljudi i robe.

Istakao bih i naše projekte "Vrhovi Balkana" i "Ritam Balkana" u kome su gostovali Rambo Amadeus, Gibonni, Letu štuke... Veliki broj članaka je objavljen o AJB, a vrlo malo je bilo malicioznih, dobronamjernih kritika je bilo, ali i to ne previše tako da mislim da smo na dobrom putu.

Vi ste bili jedan od inicijatora da Al Jazeera dođe u Sarajevo. Možete li nam reći kako je došlo do te ideje i kako je na kraju to i realizovano?

Ta priča je, moram priznati, krenula slučajno. Bila je prilika da se kupi TV 99, a ja sam bio zainteresiran te sam sa biznis planom otišao u Dohu da razgovaram sa kolegama iz tadašnjeg menadžmenta Al Jazeere. Cilj mi je bio da Al Jazeera tehnički i nekim dokumentarnim filmovima pomogne, da onda su oni rekli da tu ideju treba proširiti, tako da sam u kratkom roku napravio drugi plan za regionalnu TV pod imenom Al Jazeere. Urađena je potom studija izvodljivosti, oni su poslali svoj tim te ustanovili da ovdje ima pametnih ljudi i da je potrebna jedna takva TV. Sa svojim kolegama sam preuzeo rizik da izvedemo proces kupovine TV 99 i oformljavanja Al Jazeere u čemu smo i uspjeli te preuzeli i isplatili dugove TV 99. Onda smo krenuli agresivno u traženje kadrova te su, ako isključimo menadžment, prvi zaposlenici došli u aprilu 2011., a on air smo bili u novembru te godine, što je bio odličan rezultat.

Al Jazeera Balkans je veoma pozitivna stvar i za BiH i za regiju, a naši reporteri su do danas uradili više od 100 priloga za Al Jazeeru English i Arabic, koje imaju desetine miliona gledatelja, što je isto tako velika stvar za cijelu našu regiju, koju ljudi vani upoznaju na taj način.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: