Istovremeno je na berzama akcija, nakon trodnevnoga oštrog pada, zabilježena uzlazna korekcija cijena dionica, iako su svi osnovni parametri od kojih zavisi situacija na globalnim efektnim tržištima loši, prenosi agencija Reuters.
Tokom rane podnevne trgovine na indikativnoj berzi u Londonu dolar je ojačao oko jedan posto prema japanskom takmacu i mijenjao se za 99,28 jena, ali je prethodno kotirao i više od 99,50 "japanaca", što znači da bi uskoro mogao, kao što se predviđalo, probiti važnu psihološku granicu od 100 jena.
Jačanje dolara je ove sedmice jedna od rijetkih dobrih vijesti za japanske izvoznike koji su sada suočeni s velikim padom tražnje u SAD-u i drugim najvećim eksportnim tržištima, ali i sa sve lošijom poslovnom i potrošačkom klimom na domaćem terenu.
Dolar je na londonskoj deviznoj berzi nakratko ojačao i kotirao je ispod 1,25 za euro, ali je potom djelomično oslabio prema toj valuti, iako su i najnovije vijesti s privredne scene u zoni eura loše.
Trenutno dolar na evropskom tržištu vrijedi nešto više od 1,18 švicarskih franaka i 1,409 za funtu sterlinga i nije isključeno da do kraja ove sedmice dodatno ojača prema svim glavnim konkurentima.
Valutni dileri sada, u uvjetima sve teže globalne finansijsko-ekonomske krize, daju prednost "zelenoj novčanici" u odnosu na druge jake novčane jedinice, objašnjava agencija Bloomberg.
Evropska centralna banka (ECB) bi u četvrtak, kako se najavljuje, trebalo da snizi baznu kamatnu stopu za 0,5 procenata, na jedan i po posto, u nastojanju da ubrizga dodatni poticaj sve sporijoj privredi 16-člane zone eura.
Članovi najužeg rukovodstva ECB-a i guverneri njemačke i francuske centralne banke, Axel Weber i Christian Noyer, izjavili su u utorak da rukovodstvo banke razmatra sve raspoložive opcije u nastojanju da dodatno olabavi monetarnu politiku i tako stvori uvjete za izlazak zone eura iz sadašnje duboke recesije.
Na globalnim efektnim berzama poslovna klima se u srijedu donekle poboljšala, iako su glavni indeksi dionica još u "debelim" minusima, u usporedbi s vrijednostima zabilježenim krajem 2007. i početkom prošle godine.
Globalni indeks akcija - MSCI – u srijedu je ojačao 0,6 posto, nakon što je u protekla tri trgovanja oslabio sedam i po procenata. Napredovao je i Panevropski indeks akcija – FTSEurofirst 300 oko dva posto, dok je japanski Nikei indikator u zaključnoj trgovini na berzi u Tokiju vrijedio 0,9 procenata više nego prethodnog dana, kada je opao do najnižeg nivoa u proteklih četvrt stoljeća.
Napredovanje Nikei indeksa u srijedu objašnjava se na berzi u Tokiju i povoljnim uticajem vijesti o planiranom osjetnom rastu potrošnje u Kini, a na osnovu vladinog poticajnog paketa mjera u vrijednosti većoj od 500 milijardi dolara.
Uspon cijena akcija naftnih kompanija potpomognut je poskupljenjem sirove nafte na svjetskom tržištu, nakon izvještaja da će Kina osjetnije uvećati potrošnju industrijskih sirovina i povećati obim infrastrukturnih radova.
Kina je drugi po veličini potrošač nafte u svijetu, iza SAD-a, i najava veće privredne aktivnosti u toj zemlji odmah je izazvala poskupljenje nafte, a također i skok cijena akcija vodećih zapadnih naftnih kompanija.
