Pad eura na međunarodnom tržištu valuta odražava se na eksterni sektor ekonomije BiH, prije svega na spoljni dug, ima nešto blaži utjecaj na devizne rezerve, ali može da pruži i neke pogodnosti izvoznicima u BiH, izjavio je Srni profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Ljubiša Vladušić.
"Devizne rezerve BiH trenutno iznose 5,9 milijardi KM, a na kraju prošle godine iznosile su 6,2 milijarde KM, što znači da su za 10 sedmica opale za oko 300 miliona KM", istakao je Vladušić, koji je bio viceguverner Centralne banke BiH.
Prema njegovim riječima, klizanje eura može imati potencijalni utjecaj na visinu deviznih rezervi BiH, jer će u ovakoj situaciji uvoznici putem banaka kupovati ovu valutu, što može uzrokovati smanjenje rezervi, ali ne može ugroziti aranžman valutnog odbora u kojem Centralna banka BiH radi od svog osnivanja, jer je monetarna pasiva stoprocentno pokrivena.
Vladušić je naveo da je spoljni dug BiH na kraju prošle godine iznosio 5,2 milijarde KM, od čega je 45 posto duga nominovano u eurima, 12 posto u američkoim dolarima, a dug nominovan u specijalnim pravima vučenja Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ iznosio je 34 odsto od ukupnog duga BiH.
"S obzirom da specijalna prava vučenja predstavljaju obračunsku jedinicu MMF-a zasnovanu na korpi valuta u kojoj sa 44 odsto učestvuje američki dolar, sa po 11 posto japanski jen i britanska funta, a euro sa 34 odsto, to je struktura izloženosti spoljnog duga promjenama vrijednosti kursa KM nešto drugačija", rekao je Vladušić.
On je objasnio da gotovo 26,7 odsto spoljnog duga BiH izloženo riziku promjene kursa dolara prema euru, a izloženost riziku promjene kursa ostalih stranih valuta je nešto niža od 16,6 posto, što znači da je oko 43,3 posto spoljnog duga BiH izloženo riziku promjene kursa eura prema ostalim ključnim svjetskim valutama.
Prema njegovim riječima, pad eura prema dolaru za deset odsto utjecat će na spoljni dug BiH, koji bi u aprilu mogao porasti za 140 miliona KM u odnosu na kraj 2009. godine, a za dodatnih 40 do 50 miliona KM zbog pada kursa eura u odnosu na ostale valute.
"Dugoročno posmatrano, euro bi mogao da oslabi za 18 posto u odnosu na dolar, odnosno devet posto u odnosu na ostale ključne valute, pa bi vrijednost spoljnog duga BiH zbog toga mogla da poraste za 300 do 320 miliona KM, u odnosu na nivo krajem 2009. godine", smatra Vladušić.
On je istakao da će, prema istraživanju nezavisne finansijske istraživačke kuće "ECR", odnos eura i dolara do sredine ove godine pasti na nivo 1,2, s tim da taj pad neće biti u kontinuitetu, već presjecan periodima kratkotrajnog oporavka eura.
"Očekivanja u kretanja kursa eura prema dolaru u narednih par mjeseci su takva da, zbog sve povoljnijih podataka o makroekonomskim kretanjima u SAD i kontinuirane zabrinutosti oko ekonomskih kretanja u Evropi, odnos euro/dolar pada prema nivou 1,3", pojasnio je Vladušić.
On dodaje da se nakon toga očekuje kratkotrajni oporavak eura za oko 10 posto, čim se, i ako se ispostavi da oporavak ekonomije SAD nije tako značajan kako to trenutno izgleda, i ukoliko Evropa bude postepeno razrješavala svoje ekonomske probleme.
Vladušić navodi da pad eura na međunarodnim tržištima valuta podstaknut je zabrinutošću zbog mogućnosti izbijanja dužničke krize u Evropi, nakon problema s visokim budžetskim deficitom i spoljnim dugom Grčke i sličnih poteškoća sa kojima su se suočile Španija i Portugal.
Prema njegovim riječima, pojedini evropski analitičari konstatovali su kako je zbog tih problema u opasnost dovedena cijela eurozona, a drugi smatraju da se klizanje eura može posmatrati u kontekstu odbrane EU od konkurentnosti američke privrede, odnosno da evropska zajednica država svjesno ide na deprecijaciju svoje valute.
On je rekao Srni da Evropska centralna banka provodi jedinstvenu monetarnu politiku u svim zemljama EMU, međutim, svaka od država eurozone vodi svoju fiskalnu politiku, što znači da je fiskalna politika u EMU nekonzistentna.
Možda vas zanima
Posljednje počivalište
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Sjajne reakcije publike
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
