Na Skupštini Eurokomore, u Briselu, na kojoj je razmatrana aktualna problematika i gdje je usvojen set akata Eurokomore, Bojić je jednoglasnom odlukom izabran u Upravni odbor Eurokomore za 2015. godinu.
Bojić je na sastanku o temi "Šta proširenje EU može doprinijeti poslovnoj zajednici", koji je upriličen povodom Izvještaja o napretku koji je izradila i predstavila Evropska unija, iznio stavove o Izvještaju o napretku BiH u 2014. godini.
Bojić je istaknuo da se negativan Izvještaj o napretku BiH uglavnom odnosi na političku situaciju, te probleme u zastoju harmonizacije zakonskih propisa na svim nivoima u BiH i njihovo neprilagođavanje legislativi EU. Političku situaciju u BiH nije komentirao, jer mu nije u nadležnosti, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
U vezi Izvještaja o napretku BiH koji se odnosi na ekonomiju, Bojić je naveo štetne posljedice po BiH ukoliko se postupi po zahtjevu kojim se traži nesmetan uvoz proizvoda iz Hrvatske u BiH po osnovu tradicionalne trgovine, zanemarujući činjenicu da je Hrvatska ulaskom u EU prestala biti članicom CEFTA-e.
Bojić je jasno naglasio da je nemoguće dopustiti bilo kome nesmetan uvoz roba EU u BiH po osnovu tradicionalne trgovine, jer eventualnim dopuštenjem uvoza po tradicionalnoj trgovini izbjegle bi se investicije i u neravnopravan položaj došli bi proizvođači u BiH, koji sada umjesto u Hrvatsku svoje proizvode plasiraju na treća tržišta.
Prisutne je upoznao o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, naglasivši da je najveća vanjskotrgovinska razmjena realizirana sa zemljama EU, te da je najveći izvoz bio u SR Njemačku i Hrvatsku, gdje proizvodi moraju biti certificirani. Naveo je i to da se pozitivan trend na zahtjevnom tržištu EU i dalje nastavlja.
Govoreći o usklađivanju kvalitete proizvoda, kazao je da je mnogo urađeno, da se još radi, i da je to trajni zadatak bh. proizvođača i Komore kao suporta.
Bojić je održao sastanak i sa predsjednikom Privredne komore Kosova Safetom Gerxhaliuom o privrednoj saradnji i neophodnosti što bržeg rješavanja evidentnih problema u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji se prvenstveno odnose na međusobno priznavanje laboratorijskih i veterinarskih certifikata između BiH i Kosova. Dogovoreno je da se što prije organizira zajednički sastanak uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana, po mogućnosti uprava za neizravno oporezivanje, carinskih uprava, ureda za veterinarstvo, kao i komora.
Treći Evropski parlament preduzeća okupio je više 900 predstavnika poslovnih zajednica i komora iz cijelog svijeta. Glavne teme o kojima se govorilo i raspravljalo bile su: Internacionalizacija, Konkurentnost MSP, Obrazovanje u funkciji razvoja gospodarstva i smanjenja nezaposlenosti, Finansiranje razvoja MSP i Energetska efikasnost.
Tokom govora i rasprava govorilo se o političkoj nesigurnosti u Evropi, finansijskom sektoru koji se još nije oporavio od svjetske ekonomske krize, smanjenju birokracije, ekonomskoj diplomaciji, jedinstvenom tržištu i globalizaciji koju mnoge države ne podržavaju zbog gubljenja identiteta i nacionalne i političke moći.
Govorilo se i o trgovinskom sporazumu EU i SAD (TTIP- Transatlansko trgovinsko međunarodno partnerstvo) gdje su evropska preduzeća iskazala bojazan u vezi sa konkurentnošću svojih proizvoda. Govorilo se o većoj podršci MSP ističući da se 90 posto njih bori sa rastom.
Glavna rasprava vođena je na temu obrazovanja u skladu sa potrebama privrede i zapošljavanju mladih. Tu je istaknuta neusklađenost i neadekvatnost diploma sa znanjem koje je potrebno gospodarstvu. Zaključeno je da je neophodna suradnja obrazovnih institucija, zavoda za zapošljavanje i komora kako bi se obrazovali kadrovi koji su gospodarstvu zaista potrebni.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
