{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bevanda: Biznismeni iz Hrvatske nisu neprijatelji, posla će biti za sve

F
7.4.2013. u 09:05
0
6
Bevanda: Biznismeni iz Hrvatske nisu neprijatelji, posla će biti za sve
0
Bevanda: Biznismeni iz Hrvatske nisu neprijatelji, posla će biti za sve
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH u intervjuu za agenciju Fena kazao je da je BiH zemlja neiskorištenih potencijala, zemlja smo s najmanjom stopom iskoristivosti energetskih potencijala te da u strateškim projektima gubimo korak sa svijetom.
"Kada velike zemlje nešto rade mi moramo učestvovati u tom projektu. Vidjeli ste kakvu je grešku napravila ili lošu procjenu Hrvatska oko plinovoda. Veliki ne čekaju male da se priključe i samo te zaobiđu. Hoćemo li u BiH i dalje govoriti "ne dam ti ja" ili ćemo zajedno i hladne glave rješavati najteže probleme, a to su nepovjerenje i politizacija svega", rekao je Bevanda.

Na početku intervjua Bevanda kaže da "imamo ustavno uređenje kakvo jeste i mogu se osobno slagati i ne slagati s takvim uređenjem, ali moram ga poštovati i uvažavati".

"Zato se ne može nešto nametati što je suprotno Ustavu BiH i zakonima. Međutim, dežurni kritizeri svega samo bi nešto nametali i često ne zakonito, a niko neće da ponudi novi zakon da se riješi problem zajedno i dogovorom. Trebalo je u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojiti izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matičnom broju, odnosno napraviti ispravke koje je presudom naložio Ustavni sud BiH. Vijeće ministara je predložilo zakon i nije usvojen. Zastupnici naravno mogu mijenjati naš prijedlog kako se dogovore i to je način da se to uradi i Vijeće ministara je nemoćno da bilo što uradi. Ako si kao političar dao zakletvu da ćeš raditi po Ustavu i zakonima i za interese građana i svih ostalih onda se treba tako i ponašati, jer na kraju plaćen si za taj posao", kaže Bevanda.

Na pitanje šta će se dogoditi ako dođe do prekida aranžmana s MMF-om koji je BiH dovela u pitanje, Bevanda kaže da je prvi put aranžman s MMF-om prekinut 2010. godine i Bosna i Hercegovina je tada iskoristila samo jednu trećinu odobrenih sredstava.

"Još tada se krenulo u avanture koje su sada došle na naplatu. Bio sam jedan od sudionika u to vrijeme koji je započeo aktivnosti kroz Fiskalno vijeće BiH, oko dobivanja kredita od MMF-a. To je bilo i vrijeme početka velike ekonomske svjetske krize i svi zaboravljamo u kakvoj smo teškoj situaciji bili. Moj jedini rezon u to vrijeme je bio da je MMF filter prema ostalim svjetskim kreditorima, Svjetskoj banci, Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i svima ostalima. Ponavljam da su krediti od MMF-a najjeftiniji novci. Treći dio priče je da to nije čisti komercijalni odnos, a najvažnija je priča da su našoj državi potrebne strukturalne reforme", kaže Bevanda.

Ono što je bilo u prvom pismu namjere MMF-u se, po njegovim riječima, ponovilo i u ovom novom aranžmanu. Što se tiče državnog proračuna on apsolutno ne ovisi od aranžmana s MMF-om, Svjetskom bankom i ostalim kreditorima.

"Međutim, postoji odgovornost svih koji žive u ovoj državi da sve razine vlasti budu stabilne, jer je ustavno uređenje takvo da su konzumenti proračuna posebno entitetski, županijski i općinski a tu žive naši građani i potrebna su im sredstva po raznim osnovama. Da li su to davanja za boračke populacije ili sredstva koja idu penzionom fondu, vlast se mora obvezati da će u svim segmentima provesti reforme. Što se tiče državne razine mi smo ispunili sve što treba i podnijeli smo taj teret. Smanjili smo plaće za 4,5 posto i zbog toga smo imali proteste, ali nije bilo drugog izlaza. Inače, kod nas je administracija preglomazna, a na drugoj strani imamo neodgovorno uvođenje u prava svih mogućih kategorija i sada to dolazi na naplatu. Upozoravao sam na ovu neodgovornost i da će realno biti ugrožen status penzionera koji su penzije stekli radom sa 40 godina staža i 65 godina starosti. Tada je bio izbor ili ćemo nastaviti reforme i konzumirati jeftin novac i onda se dogovarati, jer aranžman s MMF-om podrazumijeva strogo ispunjavanje uvjeta", upozorava Bevanda.

Dodaje da smo znali da moramo ispunjavati uvjete MMF-a i provoditi strukturalne reforme i ponašati se odgovorno.

"Da smo to uradili na vrijeme onda bismo mogli mirno razgovarati o zadatim rokovima ili produljenju, odgodi plaćanja. Ništa od ovoga nismo poštovali. Izdati su trezorski zapisi i obveznice po komercionalnim uvjetima i to entitete jako skupo košta. U vrijeme kada sam bio zastupnik u parlamentu postavljao sam pitanja da se kaže javnosti pod kojim uvjetima se zadužujemo. Nije bilo odgovora i sada se nalazimo u nezavidnoj situaciji. Nažalost, na ono što smo se obvezali, odnosno vlasti Federacije BiH očito je da nisu svoj dio posla odradili na kvalitetan način", kaže Bevanda.

Na pitanje FENA-e ko je kriv za nastalu situaciju, Bevanda kaže da su za ono što smo se obvezali u pismu MMF-u određeni gabariti.

"Postojale su četiri uredbe o budžetskim izdvajanjama za boračku populaciju i bilo je nužno donošenje jedinstvenog zakona. Kako se vidi u donošenju jedinstvenog zakona o povoljnijem penzionisanju u boračke populacije u Federaciji napravljen je veliki propust. Komunikacija s boračkim kategorijama bila je selektivna i u Parlamentu FBiH zastupnici HDZBiH su glasovali protiv ovog zakona. Bili su protiv jer Koordinacija hrvatskih boračkih udruga nisu bile konsultirane u ovom procesu", navodi Bevanda.

Na pitanje šta ako se ne usvoje izmjene i dopune Zakona o povoljnijem penzioniranju boračke populacije, Bevanda kaže da se mora donijeti jedinstveni zakon.

"Zna se tačno koliko je novca propisano za implementaciju tok zakona i u to se moramo uklopiti i stvar je dogovora i pametne politike i strategija. Na početku aranžmana s MMF-om se znalo da ne možete nekoga uvesti u prava, a da za to nemate osigurana sredstva. Ali, uvijek se išlo, mi ćemo sve uvesti u prava da bismo zadovoljili potencijalno biračko tijelo, a nećemo ništa nikome smanjiti.
Znam da Federacija treba donijeti jedinstveni zakon za braniteljsku populaciju, ali način na koji se to pokušava uraditi nije pravedan. Najbolji potez koji je do sada napravljen na državnoj razini je formiranje Fiskalnog vijeća BiH. Tu su premijeri i ministri financija entiteta, guverner i predsjedavajući i ministar financija Vijeća ministara, dakle, svi odgovorni ljudi. Istina, imali smo teške pregovore s MMF-om u nekoliko navrata. Svi mi znamo koje smo obveze prihvatili. Znači, nema prekida aranžmana s MMF-om već treba da svi ispunimo uvjete", kaže on.

Naglašava da nam nisu potrebne priče o dužničkom ropstvu koje pričaju navodno ekonomski stručnjaci i ne samo oni, a nisu vidjeli ni pismo namjere BiH prema MMF-u.

"Zašto bi bilo stalo MMF-u da BiH da novac kada imaju i prečih od nas. Vidite što se dešava na Cipru. Možemo mi otjerati MMF i Svjetsku banku i Evropsku komisiju i što ćemo onda? Ako bismo zamolili nekog drugog da nam da bilo kakav kredit, sigurno bi nam rekli zašto bismo vam mi davali kada ste imali šansu, a niste održali riječ. Sredstva koja su u sklopu ili nastavku stand- by aranžmana odobrena od Svjetske banke i EBRD-a u mom mandatu postigli smo stopostotni procent u povlačenju sredstava od Svjetske banke. Bili smo zadnji, a izbili smo na prvo mjesto u povlačenju ovih sredstava, a sada smo opet zadnji", pojašnjava.

Upozorava da se ne možemo igrati s MMF-om jer iz Svjetske banke onda pitaju što ste uradili. Zato trebamo otvoriti dijalog i treba građanima reći istinu i kazati da se svima nešto smanjuje.

"Kada sam bio ministar financija u Vladi FBiH izlazio sam pred invalide i kada se palila zgrada vlade i govorio sam ljudima istinu da moramo smanjivati i praviti uštede, to je jedini način da odgovorimo na dogovorene uvjete s MMF-om",kaže Bevanda.

Na pitanje zašto je država počela štednju i reduciranje proračuna uz umanjenje plaća,kad u državni proračun neće ući nijedan euro novca MMF-a, Bevanda kaže da je to u interesu države.

"Zar trebamo dozvoliti da nam buja administracija. Već je na svim razinama vlasti administracija narasla preko svake mjere, a uz to nije ni kvalitetna. Znači, nije se izvršilo obnavljanje administracije. Pravilo je na svim razinama vlasti čim završi srednju školu tu se zaposli i onda se doškoluje a to mu se plaća iz proračuna. Onda raspišu natječaj za prijem novog službenika, a to je ustvari natječaj za ostarjelog srednjoškolca koji je o državnom trošku završio fakultet i njega prime i zbog toga nije bilo obnavljanja administracije mladim i kvalitetnim ljudima, jer je taj kao talent u 58. godini završio fakultet", kaže Bevanda.

Na pitanje FENA-e hoće li moći BiH redovno izmirivati svoje obveze u vraćanju kredita odgovara potvrdno.

"U svim proračunima u BiH prva stavka je vraćanje kredita. Krediti se moraju vraćati. Hoće li biti sredstava za plaće, dnevnice to ne znam. Znači svi se moramo ponašati u okviru dogovorenih gabarita u potrošnji. Žao mi je što je realni sektor diskriminiran. Privatni sektor potpuno je diskriminiran. Bez podrške privatnom sektoru u privredi nećemo imati ništa", kaže Bevanda.

U nastavku razgovora ističe da se budžetska sredstva moraju trošiti u skladu sa zakonom.

"Iz proračuna s državne razine financiraju se institucije BiH. Znači, sve one potrebe za 22 tisuće uposlenih, a treba znati da je tu osim administracije, vojska, policija i brojne državne agencije. Na početku mog mandata namjeravao sam 'pretresti' sve te agencije i da vidimo ko ispunjava svoje obveze u agencijama, kakva je struktura uposlenih i na kraju treba li neke agencije ukinuti, a neke spojiti. Sve je to propalo jer je bivše Vijeće ministara radilo 16 mjeseci u tehničkom mandatu i za to vrijeme je bilo privremeno financiranje državnih institucija iz proračuna, a to je uzrokovalo ogroman broj materijala koje smo zatekli. Potrošili smo puno vremena da završimo te poslove a u isto vrijeme radili na približavanju BiH euroatlantskim integracijama. Sve što nas je dočekalo završili smo i u Sekretarijatu Vijeća ministara nema više starih materijala. Nakon mog prvog posjeta Briselu, BiH je imala odraditi 26 nultih prioriteta i sada je to svedeno na samo dva prioriteta",kaže Bevanda.

Naglašava da je prvi neurađeni prioritet provedba presude Suda u Strazburu „Sejdić-Finci“ i druga je izgradnja efikasnog koordinacijskog mehanizma. Izražava očekivanje da će se u parlamentu BiH riješiti problem u vezi s presudom jer postoji većina koja je na vlasti da to uradi.

"Poslije implementacije presude „Sejdić-Finci“ Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji stupio bi na snagu. To moramo uraditi u ovoj godini, jer su izbori kod nas i u Evropskom parlamentu iduće godine. Tada nitko ni za koga neće znati i svi će biti fokusirani na svoje pozicije i to je logično", kaže Bevanda.

Za bilateralne odnose BiH sa susjedima kaže da nisu bili nikad bolji.

"Raduje me što smo uspostavili dobre odnose u regiji i nikada nisu bili bolji. Sva otvorena pitanja zgodna i nezgodna su na stolu i rješavamo jedno po jedno. Na stolu su pitanja koja stoje godinama neriješena. Od Hrvatske imamo punu otvorenost prema našoj zemlji, a ona će biti od 1.jula u Evropskoj uniji. Potpisano je niz protokola između dvije države. Definirali smo i gradimo potrebne granične prijelaze. Hrvatski predstavnici u EU lobiraju za BiH. Mi se moramo probuditi iz sna do sedmog mjeseca ove godine, jer BiH će graničiti s Evropskom unijom. To bi trebala biti naša prednost i u tom pravcu puno smo uradili po svim osnovama. Bosna i Hercegovina ulaskom Hrvatske u EU dobiva otvoreno tržište prema EU za našu robu. Ispunjavamo standarde EU od kućice na graničnom prijelazu koja mora biti istovjetna s naše strane svim graničnim kućicama u EU. Što se tiče graničnih prijelaza s Hrvatskom za izvoz robe životinjskog porijekla Brisel određuje gdje će se napraviti ti granični prijelazi. Svi ostali granični prijelazi između dvije zemlje ostaju u funkciji i preko njih će i dalje prelaziti ljudi i roba kao što je i bilo. Specifična roba je animalnog podrijetla i koja ide u EU može zadovoljiti jedan granični prijelaz s Hrvatskom u jednoj smjeni, jer mi ove robe malo izvozimo. Naša roba će ići u EU i tako trebamo promatrati granicu s Hrvatskom. EU zahtijeva da se poštuju visoki standardi u proizvodnji i to je dobro za nas, jer ćemo proizvoditi kvalitetnu robu koju ćemo moći normalno izvoziti. Nama je bio cilj da izvozno ocarinjenje bude u Luci Ploče, ako hoćemo da se ponašamo strateški i da znamo kuda će naša ekonomija ići", kaže Bevanda.

O mogućnosti "preseljanja" određenog broja firmi iz Hrvatske u BiH, Bevanda je rekao da treba animirati hrvatske poduzetnike.

" Ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz sustava CEFTA-e, a BiH također pripada ovom sustavu. Naša je šansa u animiranju hrvatskih poduzetnika, jer im je BiH osnovno tržište, da otvaraju poduzeća u našoj zemlji. I političari i privrednici trebaju lobirati da hrvatski biznismeni otvaraju pogone u BiH, jer ako ih mi ne privučemo odoše oni u Srbiju. Ako bilo koji poduzetnik ulaže svoj novac u BiH nemojmo ga gledati kao čovjeka koji je došao s neprijateljskim namjerama. Ako otvaraju firme u Hercegovini posao će dobiti naši ljudi i nije važno da li je to u Čitluku, Mostaru ili bilo kom drugom mjestu. Posla će biti za sve. Međutim, moramo se početi navikavati da se radna snaga pokreće iz svog mjesta rođenja ili prebivališta. Tako je na Zapadu i ljudi do posla putuju i 200 kilometara ili mijenjaju svoje prebivalište u mjestu gdje su našli posao. Nema nam napretka dok svima ne sine u glavi da moramo davati kao država na svim razinama poticaje za industriju, odnosno cijeli realni sektor. Provodimo stečajeve koje smo pokrenuli u firmama i da ljudi ne čuvaju više kapije fabrike koja ne radi 12 godina. To su gladni ljudi, a mi ih držimo u nadi da će neko dati nešto. Moramo uvesti financijsku disciplinu ukinuti rad nacrno i da se proračuni pune na transparentan i čist način, a da onda na osnovu tog proračuna kvalitetno brinemo o socijalnim kategorijama", kaže Bevanda.

Dodaje da je predlagao da se rješava unutarnji dug u BiH kompenzacijama. Da se uradi nešto slično kao prije rata u Hrvatskoj, da se napravi jedan krug prebijanja dugova.

"Siguran sam da bi 30-40 posto dugova završio na ovaj način. Nisu prihvatili moju ideju zbog toga što se politiziralo u stilu kako ćete to nametnuti. Entitetska granica biznismenima ne znači ništa, ali svi oni koji žive od proračuna njima je entitetska granica puno tvrđa. Biznismeni otvaraju tvrtke i u Banjoj Luci i Sarajevu i obratno, a kada kažete da to trebaju podržati državni službenici odmah kažu a ko će to provoditi i onda sve to propadne. Unutrašnja dugovanja moramo rješavati i treba transparentno reći da se neki dugovi neće nikada naplatiti. To su teške odluke, ali treba ih donositi. Obećavati ljudima subvencije ili bilo kakvu pomoć a da to ne pokriva realni sektor, to je kraj priče", rekao je u razgovoru za Agenciju FENA predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: