Berza
0

Usporavanje kineske ekonomije uzrok pada cijena dionica

SRNA
Foto: AP
Foto: AP
Na azijskim berzama jutros su pale cijene dionica, nakon podataka koji ukazuju na usporavanje rasta dvije najveće svjetske ekonomije i produbljivanje dužničke krize u eurozoni.

U Šangaju su jutros cijene dionica oslabile 0,6 posto, dok su berzanski indeksi u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji potonuli između 1,5 i 2,3 posto.

   Na Tokijskoj berzi zbog praznika danas se ne radi, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 bio u minusu 1,9 posto.

   Nakon što je juče objavljeno da je bruto domaći proizvod u SAD u trećem tromjesečju porastao samo dva posto, a ne kako je prva procjena pokazivala 2,5 posto, jutros je ulagače obeshrabrio i podatak o usporavanju rasta kineske ekonomije.

   Prema izvještaju HSBC banke, PMI indeks menadžera nabave pao je u novembru na samo 48 bodova, najniži nivo od marta 2009. godine, što ukazuje na naglo slabljenje industrijske aktivnosti u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.

   Kako je Kina najveći svjetski uvoznik sirovina, usporavanje rasta njene ekonomije izazvalo je strahovanja od pada potražnje, pa su jutros pod pritiskom cijene sirovina.

   Terminska cijena nafte na berzi u New Yorku pala je za 1,05 dolara, na 96,95 dolara po barelu, što je izazvalo pad cijena dionica u rudarskom i energetskom sektoru.
   Najviše su, više od tri posto, pojeftinile dionice australijskih rudarskih divova, nakon što je Predstavnički dom australijskog parlamenta podržao zakon o uvođenju poreza na dobit tih kompanija. Očekuje se da će i Senat početkom iduće godine podržati taj zakon.

   Nakon podatka o usporavanju rasta kineske ekonomije, znatno su pali američki terminski indeksi, što najavljuje klizanje cijena dionica na Vol Stritu već šesti dan zaredom. Osim slabljenja rasta dvije najveće svjetske ekonomije, negativno na tržište utiče i produbljivanje dužničke krize u eurozoni.

   Zabrinjava rast kamata i premija na rizik na obveznice Španije, Francuske, Italije i Belgije. Juče su kamate na španske 10-godišnje obveznice dostigle novi najviši nivo u 14 godina primaknuvši se kritičnoj granici od sedam odsto.

   Zbog dužničke krize, sve je teže i kreditiranje evropskih banaka u dolarima na tržištu novca. LIBOR na dolar, osnovna kamata na međubankarskom tržištu novca, neprestano raste već 102 dana, pa je juče bio dvostruko viši nego u julu. Zato ne čudi slabljenje eura na valutnim tržištima. Jutros je njegov kurs skliznuo 0,3 odsto, na 1,3462 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena evra oslabila je s jučerašnjih 103,90 na 103,65 jena. I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je kurs skliznuo s jučerašnjih 77,05 na 76,95 jena.