Cijena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u junu u ponedjeljak je na Njujorškoj robnoj berzi porasla za 22 centa, na 53,42 dolara za barel, nakon rasta u petak od čak 2,08 dolara ili 4,1 posto, na 53,20, što je bila najveća zaključna cijena još od 26. marta, prenijele su svjetske agencije.
Evropska "brent" nafta je na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu istovremeno poskupjela za 35 centi na 53,20 dolara za barel.
Među trgovcima "tečnim zlatom" jača konsenzus da je globalna privreda, na čelu sa SAD-om, možda dotakla dno krize i počela se oporavljati. Od 9. marta do danas je vrednost indeksa Dow Jones Industrial Average porasla 25,4 posto, a indeksa Standard and Poors 500 29,7 posto.
Dva ključna indikatora stanja privrede SAD-a koje investitori iščekuju ove sedmice su procjena američke vlade o stanju 19 velikih banaka, koja treba da bude objavljena u četvrtak, i podaci o nezaposlenosti u aprilu, koji će biti objavljeni u petak.
U martu je u SAD-u bez posla ostalo 663.000 radnika, što je stopu nezaposlenosti dovelo na najviši nivo u 25 godina od 8,5 posto.
"Tržišta zasigurno optimističnije gledaju na prognozu globalne privrede, a to se odražava na vrijednost akcija i sirovina, uključujući naftu", izjavio je analitičar australske banke Commonwealth bank David Moor.
S druge strane, ogromne zalihe sirove nafte i pad tražnje i dalje sprečavaju poskupljenje tog energenta, kojim se posljednjih mjesec dana trguje po cijeni od oko 50 dolara za barel.
Organizacija zemalja izvoznika nafte (OPEC) sastat će se 28. maja da bi razgovarala o mogućem smanjenju proizvodne kvote.
Taj kartel je od septembra u više navrata donosio odluke o smanjenju proizvodnje za ukupno 4,2 miliona barela na dan, ali je na posljednjem sastanku u martu ostavio kvotu na postojećem nivou.
