Cijena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u februaru je na Njujorškoj robnoj berzi porasla za 31 cent, na 91,31 dolar za barel, nakon što je u ponedjeljak dostignuta najviša cijena još od oktobra 2008. od 91,88 dolara, prenosi Reuters.
U isto vrijeme je evropska "brent" nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupila za 19 centi na 94,04 dolara za barel.
Osim niskih temperatura i snijega na američkoj istočnoj obali, na rast cijene "tečnog zlata" je uticalo i slabljenje dolara, iako trgovci ističu da je obim trgovanja na kraju godine mali i zato slika nije potpuno realna.
Pored privremenih efekata vremenskih uslova, trgovci ističu postojanje pozitivnih ekonomskih podataka, koji bi mogli da podstaknu tražnju energenata.
"Podaci iz posljednjih nekoliko sedmica podržavaju rast berzanskih indeksa i cijena sirovina u čitavom svijetu. SAD će izbjeći drugi talas recesije. Azijski region, uključujući Japan, počeo je da se oporavlja", izjavio je direktor konsultantske firme Azian Economic Forecasting David Cohen.
"Mislim da dosta ljudi očekuje da će sljedeće godine cijena sirove nafte porasti na blizu 100 dolara za barel", istakao je Cohen.
Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte, čije su neke članice također i dio Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), održala je sastanak proteklog vikenda u Kairu.
Tom prilikom su zvaničnici vodeće svjetske zemlje izvoznice "tečnog zlata", Saudijske Arabije, ponovili da preferiraju cijenu u rasponu između 70 i 80 dolara, dok su drugi istakli da bi cijena od 100 dolara bila odgovarajuća i da bi svjetska privreda mogla da je podnese.
Najvažnija energetska sirovina je od maja poskupjela za ukupno 35 posto, dok je u odnosu na kraj 2009. cijena veća za oko 15 posto. Od septembra je na tržištima hartija od vrijednosti zavladao trend rasta, podstaknut "kvantitativnim labavljenjem" američke monetarne politike i slabljenjem dolara, što izaziva poskupljenje sirovina s cijenom izraženom u dolarima.
