"Možda je novac iz trgovine narkoticima trenutno jedini raspoloživi likvidni kapital za investicije", kazao je Costa u intervjuu bečkom sedmičniku "Profil" i dodao da je u drugoj polovini 2008. likvidnost bila najveći problem bankarskih sistema, zbog čega je "likvidni kapital postao najvažniji faktor".
Prema njegovim riječima, UNODC je pronašao naznake da su "međubankarski krediti finansirani novcem koji potiče od trgovine narkoticima i drugih ilegalnih aktivnosti". "Postoje naznake da su pojedine banke spašene na taj način", podvukao je Costa.
Ističući da je trgovina drogom jedan od najunosnijih poslova, on je ukazao da se procjenjuje da se u prodaji na veliko ostvaruje prihod veći od 90 milijardi dolara, dok obim trgovine narkoticima "na ulici" premašuje 320 milijardi dolara.
"Najvjerovatnije da je trgovina narkoticima trenutno jedina grana koja raste. Novac koji se na taj način obrće samo djelimično biva vraćen u ilegalne aktivnosti" rekao je Costa. On je objasnio da u regionima Azije, Afrike i Južne Amerike taj novac služi za podmićivanje državnih službenika ili političara, za kupovinu izbora, ili finansiranje pobunjenika - talibana u Afganistanu, Tamilskih tigrova na Šri Lanci, FARC-a u Kolumbiji.
"Drugi dio novca se ubacuje u legalne ekonomske tokove. Ne znamo koliko, ali je obim sigurno ogroman. Makroekonomski gledano, time se stvara kapital za investicije", dodao je Costa.
Navodeći zapadnu Afriku kao primjer za region u koji sigurno dospijeva velika količina para stečenih trgovinom narkoticima, on je primjetio da u tom dijelu svijeta transakcije iz inostranstva rastu, dok u većini drugih zemalja opadaju.
Costa je ocijenio da su mjere UNODC-a urodile plodom i da se u proteklih pet godina, za razliku od 80-ih i 90-ih godina kada je stanje bilo eksplozivno, situacija stabilizovala kada je riječ o potražnji i ponudi droga.
"Uporedimo ilegalne narkotike, duhan i alkohol. To su sve sredstva koja stvaraju zavisnost od kojih su neka zabranjena, a druga u slobodnoj trgovini. Duhan širom svijeta konzumira oko 30 odsto stanovništva i godišnje od toga umire pet miliona ljudi. Oko 25 odsto piju alkohol, i svake godine 2,5 miliona ljudi umire od posljedica. Pet odsto uzima jednom godišnje ilegalne droge, 0,5 odsto su ovisnici, a broj mrtvih je oko 200.000", rekao je on.
Ističući da ti podaci dokazuju da kontrola djeluje, "iako ljudi često imaju drugačiji utisak", Costa je dodao da se droge teže nalaze i daleko manje konzumiraju.
Šef UNODC-a se izjasnio protiv legalizacije narkotika, ukazujući da su droge vezane za kriminal i da bi legalizacija samo vodila ka rastu kriminala. Kao primjer neuspješne legalizacije on je naveo Afganistan gdje je opijum otkupljivan od seljaka za medicinske svrhe, ali je to dovelo samo do povećanja plantaža, jer su uzgajivači znali da će dobiti novac od države, ako ga ne budu dobili od trgovaca drogama.
Zbog toga je UNODC predložio druge mjere, koje predviđaju podršku uzgajivačima kako bi napustili ilegalne aktivnosti - investicije u alternativne uzgoje, mjere na tržištu rada. To je bolja mjera nego da policija i vojska uništavaju polja, jer iskustva pokazuju da poslije toga do 30 odsto uzgajivača ponovo sije opijate, rekao je Kosta.
Što se NATO snaga u Afganistanu tiče, on je naglasio da one nisu ništa učinile u suzbijanju uzgoja narkotika. "Postoje trupe nekih zemalja članica NATO-a koje su iskazale spremnost za uništavanje laboratorija za izradu narkotika, kao i sprječavanje transporta. Ali rezultate još nisam vidio", zaključio je Kosta.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
