{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
"'Balkanski bik' je naš plan za razvoj bh. ekonomije"

S
4.3.2010. u 12:00
0
0
"'Balkanski bik' je naš plan za razvoj bh. ekonomije"
0
"'Balkanski bik' je naš plan za razvoj bh. ekonomije"
Nihad Imamović, direktor ASA Preventa
Gdin. Nihad Imamović danas prevodi jednu od najboljih kompanija u BiH, koja trenutno zapošljava 3.000 ljudi u različitim oblastima privrede, a domaćoj javnosti je poznata kao ASA Prevent grupacija. Ova kompanija je uprkos nepovoljnom okruženju za poslovanje, uspjela i uspijeva održati svoj razvoj, a sada ponuditi i ekonomsku viziju razvoja naše zemlje, koju čak ni vlasti nikada nisu uspjele napraviti. Gdin. Imamović u intervjuu za Sarajevo-x.com govori o ključnim sistemskim problemima za razvoj privrede, aktuelnoj krizi, odgovornostima vlasti i ekonomskom patriotizmu za koji je sama ASA Prevent grupacija zasigurno najbolji primjer.
Bh. ekonomija nalazi se u lošem stanju od 90-ih godina, a situacija je pogoršana posljednjim dešavanjima na svjetskom ekonomskom tržištu. Kako se kompanija čiji ste direktor nosi sa trenutnom situacijom?

Pred nama se nalazi još jedna godina puna izazova. Kao i većina kompanija širom svijeta i mi smo morali prilagoditi naše planove novonastaloj situaciji. Neke projekte i aktivnosti smo odgodili, uspjeli smo ostvariti određene uštede u svakodnevnom poslovanju, ali nismo pribjegavali masovnim otpuštanjima zaposlenih jer smatramo da je to posljednji korak nekog poslodavca.

Odgovarajućim promjenama u rukovođenju, optimalizacijom u proizvodnji, dodatnim angažmanom u prodaji, vjerujemo da smo se pripremili za naredni period. Bila je potrebna hrabrost i odlučnost u upravljanju kako bi uspjeli sačuvati poslovnu stabilnost ovako velikog sistema.

Kriza nas je natjerala da dobro otvorimo oči i da osluškujemo kretanja na tržištu. Iako smo direktno pogođeni stanjem u automobilskoj industriji koja plaća visoku cijenu svjetske recesije, olakšavajuća okolnost je naše strateško partnerstvo sa Volkswagenom, vjerovatno najstabilnijim automobilskim brendom.

Isticali ste da je kriza nova prilika i novo vrijeme. Kako je moguće ekonomsku krizu iskoristiti u vlastitu korist i kakve se prednosti mogu izvući iz stanja poput ovog?


Početak svjetske krize je bio idealni momenat kada je država mogla donijeti zakonska rješenja koja će joj omogućiti finansijsku stabilnost i nezavisnost. Poslodavci u FBiH su krajem 2008. godine ponudili plan od 47 tačaka, dogovoren sa Vladom i sindikatom, a koji je nosio izlaz iz krize.

Međutim, parlamentarci nisu imali sluha za ovo rješenje i sada se nalazimo u još dubljoj finansijskoj krizi.

Plan je predviđao rasterećenje privrede kroz reformu javne uprave i podršku razvoju privrede. Veoma slične uslove danas postavlja Međunarodni monetarni fond pred BiH za održavanje finansijske stabilnosti.

Krizna situacija je prilika kada se možete riješiti nepotrebnog tereta. U ekonomiji to bi se odnosilo na neproduktivne dijelove kompanije, a u politici na loša zakonska rješenja.

Bitna je vizija i hrabrost da se situacija unaprijedi. Najveća opasnost za naše društvo je inertnost naših ljudi. E, to je sada prilika za nekoga sa strane da poentira u našem dvorištu.

Koliko administrativno ustrojstvo BiH i rascjepkano tržište utječu na poslovanje kako Vaše, tako i drugih kompanija koje se moraju boriti sa raznim barijerama, od zakonskih do onih koje još uvijek postoje u glavama građana BiH?

Poslovanje je moguće, ali je otežano. Treba dodati da i aktuelna politička situacija šteti razvoju privrede. Kod nas je politika na prvom mjestu. Međutim, ona ne može hraniti građane Bosne i Hercegovine manipulisane nacionalističkom retorikom. Sve dok ne shvatimo da se od ekonomije živi, bićemo u teškoj socio-ekonomskoj situaciji. Sve se vrti oko ekonomije.

Da li je situacija u kojoj se većina budžetskog novca troši na administraciju, a ne na razvojne projekte održiva i šta treba uraditi da se takvo stanje izmijeni?

Da li je održivo da 650.000 zaposlenih puni budžet na kojem se nalazi pola miliona penzionera, pola miliona nezaposlenih, stotine hiljada demobilisanih boraca, hiljade invalida? Da li je održivo ovako stanje dok zaposleni u javnoj administraciji imaju duplo veća primanja od zaposlenih u privredi?

Sada je situacija takva da je država najbolji poslodavac. To se mora promijeniti. Privatne kompanije trebaju biti stubovi razvoja ekonomije, i trebaju biti u mogućnosti da privuku najbolje kadrove.

Neophodno je rasterećenje privrede kroz odgovarajuće reforme u javnoj administraciji. Država je donijela niz zakonskih rješenja kako bi sačuvala socijalni mir, međutim, ako uskoro ne pomogne razvoj privrede, ništa neće zaustaviti armiju nezaposlenih i nezadovoljnih.

Javnosti je poznat slučaj u kojem je od Vaše kompanije zatražen mito. Jedan ste od rijetkih privrednika koji je odlučio izaći u javnost i obratiti se pravosudnim organima. Kakav je odnos političara i privrede i koliko je moguće takav odnos popraviti i na koji način?

Poslodavci traže od države fer odnos. Poslodavci koji uredno plaćaju poreze, koji uplaćuju u regionu najveće doprinose na plaće, očekuju od države da im olakša poslovanje kroz jednostavnost procedura za dobijenje odgovorajućih dozvola i rješenja.

Međutim, realnost je drugačija. Suočeni smo sa komplikovanim birokratskim sistemom i zloupotrebama položaja gdje javni službenici žele sebi pribaviti materijalnu korist. Korupcija je teška bolest koja izjeda ovo društvo i zahvatila je sve njene dijelove.

Istraživanje TI BiH pokazuje da ispitanici smatraju da je korupcija prisutnija u općinama nego u zdravstvu. Građani napore vlasti da suzbije korupciju ocjenjuju malim ili veoma malim.

Kada sam prijavio pokušaj ucjene bio sam svjestan mogućih posljedica. Ovo društvo još uvijek nije spremno da javno govori o korupciji bez obzira na sve pokušaje nevladinih organizacija da protresu uspavano javno mijenje.

Vjerujem u pravosudne institucije i nadam se da će ovaj slučaj potaknuti i ostale žrtve korupcije da javno progovore. Sve dok odgovorni ne budu adekvatno kažnjeni, ne možemo očekivati da se građani otvoreniji i snažnije suprostave korupciji.

Nama je potreban "Balkanski bik"

Ekonomski patriotizam je termin koji je gotovo nepoznat u BiH, a političari često rade za interese privrednika iz susjednih zemalja? Koliko su zbog takvog odnosa bh. privrednici "hendikepirani“ i kako bi se političari trebali odnositi prema domaćoj privredi?

Dozvolite mi da vam predstavim primjer meni veoma blizak. Prevent grupacije je globalna kompanija sa proizvodnim pogonima na 40 lokacija širom svijeta, a u Bosni i Hercegovini zapošljava 3.000 ljudi. Zbog istinske privrženosti domovini, vlasnik Preventa osigurava posao proizvodnim pogonima u Visokom, Zenici, Jelahu i Goraždu. Uslovi za poslovanje su mnogo bolji u Rumuniji ili Mađarskoj gdje takođe Prevent ima proizvodne pogone. Ovo je samo jedan primjer da investitor iz ličnih razloga ostaje posvećene razvoju bh. ekonomije, ali ne zbog poslovnog okruženja koje danas odbija investitore.

Postoje načini za podršku domaćoj proizvodnji bez narušavanja međunarodnih sporazuma, kao što je CEFTA. Jedan od način je da se država odredi šta će biti njen pravac ekonomskog razvoja. Gdje treba ulagati da bi došlo do stabilizacije ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta.

Ovih dana smo predstavili viziju ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Kada se početkom devedesetih godina irska ekonomija našla u sličnoj situaciji, političari, privrednici, radnici i profesori, zajedno su radili na realizaciji svoje vizije ekonomskog razvoja koja je kasnije postala poznata kako "Keltski tigar". S obzirom da se naša vizija tiče razvoja stočarstva mi smo je nazvali "Balkanski bik".

"Balkanski bik" je vizija dugoročnog razvoja privrede. Vizija je razvoja domaće proizvodnje mlijeka i mesa koja uvozimo u neograničenim količinama i bez istinskog znanja o kvaliteti istog. "Balkanski bik" je vizija otvaranja velikog broja radnih mjesta uz povezivanje privatnog i javnog sektora, istovremeno ostvarujući održivi povratak izbjeglih i raseljenih lica. "Balkanski bik" je vizija razvoja sela i turizma.

Ova vizija ima punu podršku akademske zajednice, a šta je neophodno sada je da država prepozna značaj ulaganja u razvoj stočarstva.

Pozivamo nadležne institucije da uzmu učešća u izradi neophodne studije izvodljivosti, da proglase ovaj projekat javnim interesom i da vođeni snagom bika krenemo u prosperitetnu budućnost.

Na čelu ste Asocijacije poslodavaca BiH i Udruženja poslodavaca FBiH. Koliko se može kroz takav način organizovanja izmijeniti poslovni ambijent koji je još uvijek izuzetno neatraktivan?


Ekonomija nema vremena za čekanje. Ne možemo mirno sjediti i čekati da prođu opći izbori, pa stranački kongresi, pa lokalni izbori, itd. Moramo se udružiti i biti aktivni sudionik svih procesa.

Poslodavci imaju obavezu da zajedno sa državom rade na uspostavi boljeg poslovnog okruženja koje privlači investitore. Međutim, mi moramo i da obrazujemo javnost da je snažna ekonomija ključ za društveni razvoj.

Kako cijenite dosadašnji angažman Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH ?

Tripartitni dijalog koji se vodi između Vlade, sindikata i poslodavaca neophodan je kreiranju pozitivnog poslovnog okruženja koje će privući strane investitore, ali ne samo to. U BiH postoji značajan broj investitora koji svoj kapital danas žele uložiti na drugom mjestu.

Postojanje ESV-a je korak naprijed, ali moramo osigurati da svi idemo u isto smjeru.
Mi smo zadovoljni sa radom ESV-a na entitetskom nivou, ali postoje značajni problemi sa uspostvaom ESV-a na državnom nivou. Najmnogobrojnije udruženje iz Republike Srpske koje djeluje pri privrednoj komori, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima, zahtjeva da u ESV-u na državnom nivou sjede predstavnici entitetskih udruženja poslodavaca. To je kao da Vijeće ministara BiH bude sastavljeno od entitetskih ministara. Vizija ekonomskog razvoja BiH mora biti oslobođena politike.

S obzirom da ASA Holding ima stalnu potrebu za novim radnim kadrom, kako ocjenjujete obrazovni sistem u našoj zemlji koji masovno proizvodi kadar za kojim ne postoji realna potreba? Na koji način bi trebala funkcionisati veza između obrazovnog sistema i poslodavaca i da li postoje ikakvi pomaci na tom planu?

Slažem se sa ocjenom da obrazovne institucije sporo prate promjene na tržištu. Ipak, to ne znači da se poslodavci nisu sami organizovali sa akademskom zajednicom i pronašli rješenja kako će unaprijediti vještine svojih zaposlenih u skladu sa realnim potrebama.

Dozvolite mi da vam predstavim edukativni program "ASA Prevent Leadership“ koji realizuje naša Grupacija u saradnji sa poslovnom akademijom iz Sarajeva i firmom specijalizovanom za programe obrazovanja. Kroz ovaj program je već prošlo 120 menadžera iz naše Grupacije i smatramo da je doprinio unapređenju znanja i vještina iz oblasti rukovođenja, finansija, marketinga, itd.

Našu zemlju u neko dogledno vrijeme očekuje ulazak u EU. Hoće li takav razvoj situacije pogodovati privrednicima iz BiH i kako se privrednici mogu i trebaju pripremati za takav razvoj situacije?

Poslovna zajednica ne smiju čekati državu. Posljednje dvije godine sam na čelu Asocijacije poslodavaca BiH koja će 11.juna biti i zvanično primljena u BUSINESSEUROPE, udruženje koje okuplja poslodavce iz Evropske unije. To je samo jedan pokazatelj da se mi, poslodavci, pripremamo za priključenje Evropi i za sve izazove koje nosi taj proces.

Čemu se, ponajprije, ima zahvaliti uspjeh, ASA Holdinga i svih njegovih kompanija, uzimajući u obzir nepovoljno poslovno okruženje u BiH i poteškoće u privrednom razvoju u cjelini?


Naše najveće bogatstvo su naši zaposleni. Bez njihovog angažmana, profesionalnosti i predanosti poslu, ova Grupacija ne bi mogla u 15 godina postojanja da izraste u poslovnog lidera Bosne i Hercegovine. Naravno, veliku zahvalnost dugujemo i našim kupcima koji su prepoznali dugotrajnu vrijednost naših proizvoda. Kada smo krenuli u poslovanje bavili smo se prodajom novih vozila i originalnih djelova, a danas smo u procesu akvizicije banke.

Za kraj, koliko su vam bitne moderne tehnologije u radu, prvenstveno korištenje interneta, i u kojoj mjeri su pomogle razvoj Vaše kompanije?

Danas je skoro nemoguće zamisliti život bez interneta, bez mobitela, bez automobila. Ovo sve pokazuje izuzetno voliku želju čovjeka da se što je moguće brže kreće od tačke A do tačke B, da upija što je moguće više znanja na tom putu i da bude u toku sa svim svjetskim dešavanjima. Iz te čovjekove potrebe da se kreće brže, sigurnije, udobnije i mi smo razvili naše poslovanje jer smo uspjeli odgovoriti na potrebe naših kupaca. "Napredak kroz tehnologiju“ je slogan Audija koji jasno pokazuje značaj modernih tehnologija u našem putovanju kroz život.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: