Novinarka Dana Duška Jurišić pitala je Hadžiahmetović šta vlada i agencije za bankarstvo mogu uraditi kada je u pitanju rast vrijednosti švicarskog franka.
"Kad je u pitanju BiH, želim posebno naglasiti da bez obzira što možemo govoriti o ograničenim mogućnostima unutar BiH, treba ojačati njihove ovlasti. Ako postoji politička volja čak i u ovakvoj konstituciji se mogu pronaći rješenja. Ključna pretpostavka jeste da imate jake i stabilne institucije na državnom nivou. Jedno od ključnih pitanja je supervizija bankarskog sektora. Kod nas se to pitanje već nekoliko godina problematizira i kao rezultat svega toga nemamo adekvatnu bankarsku superviziju na državnom nivou, iako cijela EU čini prve poteze da to izdigne iznad nivoa zemalja članica. Kod nas je to još uvijek predmetom politiziranja", rekla je Hadžiahmetović.
Na pitanje šta mogu uraditi entitetske vlade i agencije za bankarstvo, mogu li razgovarati s bankama i preduzeti bilo kakve korake, Hadžiahmetović se vratila na ključno pitanje naših institucija.
"Kada bi bilo političke volje, a cijenim da ekonomiju treba staviti u prvi plan, koordinirana aktivnost svih agencija u tom sektoru na čelu sa CBBiH, predstavnicima bankarskog i poslovnog sektora, mogla bi rezultirati ublažavanjem problema uz napomenu da zaštita štediša zbog jačanja švicarskog franka na berzama, dobrim dijelom spada u nadležnosti pravnog segmenta, a to je na koji je način neko pristao i pod kojim uslovima da ulazi u ugovorni odnos sa bankarskim sektorom", rekla je profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Ona je dodala da Centralna banka teško može svojim potezima dodatno podstaći ekonomsku aktivnost u smislu snižavanja kamatnih stopa.
"CBBiH je u pravo vrijeme učinila pravi potez u smislu povećanja likvidnosti bankarskog sektora, koristeći se jedinim instrumentom koji joj stoji na raspolaganju, a to je snižavanje stope obaveznih rezervi. Ovlasti CBBiH u bankarskom sektoru su ograničene, ne toliko zbog valutnog aranžmana (currency boarda), nego generalno zbog nedostatka većih ovlasti, CBBiH nema nadležnosti da vrši bankarsku superviziju", rekla je zastupnica u državnom Parlamentu.
Na pitanje da li je zaokret u monetarnoj politici BiH, odnosno ukidanje currency boarda i dodatno štampanje novca, moguć, Hadžiahmetović je rekla da je sve moguće, ali da bi zaokret u tom pravcu dodatno pogoršao situaciju u BiH.
"Ne znam da li ti nazovi ekonomisti to čine iz neznanja ili loših namjera. Ali jedini stub stabilnosti bosanskohercegovačke ekonomije jeste stabilnost KM, odnosno monetarna stabilnost. Ako bismo ušli u takvu sferu i možda kratkoročno imali neke koristi, to bi značilo dugoročnu neizvjesnost i opšte pogoršanje ekonomske situacije. Currency board je stabilni monetarni okvri kao pretpostavka da osigurate ukupnu ekonomsku stabilnost u fiskalnom sektoru, na tržištu rada, u realnom sektoru, ekonomiji i tako dalje", rekla je Hadžiahmetović.
Ona je rekla da lično cijeni da bi takav zaokret u monetarnoj politici, odnosno u pravcu ukidanja currency boarda, ili eventualno ono što se moglo čuti u posljednje vrijeme od nekih nazovi ekonomskih eksperata dovelo u jedan dodatno nesiguran teren, gdje bi računali sa ogromnom inflacijom, odnosno sa dodatnom ukupnom ekonomskom nestabilnošću.
"Treba se okrenuti izvoru pravih problema u bh. ekonomiji, a ne dirati ono što je jedino sigurno i stabilno u BiH", rekla je Hadžiahmetović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
