Moody's je snizio hrvatski kreditni rejting u stranoj valuti sa Ba1 na Ba2, a u domaćoj sa A3 na Baa1.
Jedan od ključnih razloga za takvu akciju Moody'sa veliki je i rastući teret javnog duga, koji je krajem 2015. godine bio na otprilike 86 posto BDP-a, a analitičari te agencije procjenjuju da će do 2018. premašiti 90 posto.
Kako ističu, to uveliko premašuje prosjek usporednih zemalja s rejtinog Ba1, koji se kreće oko 45 posto BDP-a i nije baš vjerojatno da će se njegov trend preokrenuti do kraja desetljeća, prenosi Jutarnji.hr.
Podsjećajući da je Hrvatska ušla u globalnu financijsku krizu s umjerenim teretom zaduženosti, od otprilike 39 posto BDP-a u 2008. godini, ta agencija ističe i da je zaduženost ubrzano rasla u zadnjih sedam godina uslijed niskog nominalnog gospodarskog rasta, visokih proračunskih deficita, preuzimanja dugova državnih poduzeća, kao i troškova povezanih s njihovim restrukturiranjem.
U Moody'su vjeruju da će proces fiskalne konsolidacije biti spor i šepav te očekuju da će ove godine proračunski deficit dosegnuti 3,9 posto BDP-a, odnosno da će biti iznad 3 posto BDP-a, što je kriterij za izlazak iz EU Procedure prekomjernog deficita.
Taj trend, popraćen s očekivanim umjerenim razinama realnog gospodarskog rasta, vjerojatno će teret duga podići iznad razine od 90 posto BDP-a do 2018. Moody's također ističe da se pogoršava trošak finansiranja duga, s rastom omjera kamata i prihodima sa 4,6 posto u 2008. na 8,2 posto u 2014.
Drugi ključni razlog snižavanja rejtinga je nastavak slabih srednjoročnih izgleda za privredni rast, koji proizlaze iz niskog ulaganja i strukturnih rigidnosti, uključujući nisku stopu participacije radne snage, kao i uska grla u apsorpciji EU fondova.
Unatoč nedavnom izlasku iz recesije, u Moody'su vjeruju da je potencijalna stopa hrvatskog privrednog rasta ispod 1 posto, što je nisko za ekonomiju koja konvergira i ispod ostalih ekonomija koje 'hvataju korak'.
U toj agenciji procjenjuju da će ove godine stopa privrednog rasta biti oko 1,5 posto. Pritom negativne rizike za tu procjenu vide u pogoršanju globalnog okruženja, kašnjenju reformske agende i/ili povećanoj političkoj neizvjesnosti koja bi mogla oslabiti povjerenje i stoga imati utjecaja na rast.
Dodatno, navode u Moody'su, s obzirom na ovisnost zemlje od turizma, događaji povezani s izbjegličkom krizom koji bi mogli imati utjecaja na hrvatski turizam također bi mogli sputati rast.
U Moody'su očekuju da bi Hrvatska u iduće četiri godine mogla rasti u prosjeku za 1,7 posto, što je znatno niže nego prije krize, pri čemu navodi da su u razdoblju do 2000. do 2007. u prosjeku ostvarivane stope rasta od 4,5 posto.
Takvi izgledi za rast također su mnogo niži od ostalih usporedivih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, za koje Moody's u istom razdoblju očekuje prosječne stope rasta od 3 posto. Niski rast kroz produljeno vremensko razdoblje potkopava otpornost privrede i sprječava smanjivanje tereta duga, navode u Moody'su.
