Ove činjenice upućuju kako su automobilska svjetla vrlo značajan segment sigurnosti u saobraćaju i ugodnosti same vožnje.
Ksenonska svjetla tako mogu povećati sigurnost i vidljivost u prometu pa stručnjaci smatraju kako će 2008. skoro 40 posto automobila u Evropi biti opremljeno ksenonskim svjetlima.
Ksenonska svjetla stvaraju u prosjeku 2,5 puta više svjetla nego halogena, a da pri tome troše oko dvije trećine energije i u prosjeku traju duplo duže. Bolje osvjetljenje vozaču omogućuje lakšu vožnju, a manje potrošene energije omogućuje da se višak utroši na druge funkcije. Tome treba dodati da je ksenonsko svjetlo puno sličnije dnevnom pa kod vozača uzrokuje manji zamor i omogućuje veću koncentraciju. Ksenonski snop pruža i veću tj. dužu osvjetljenost ispred automobila, a vozači su kao daljnju prednost naveli kako ksenonski snop bolje osvjetljava rub ceste, te čini pješake ili bicikliste uočljivijima.
Za sve one koji i dalje nisu uvjereni u prednosti ksenonskih svjetala, ponajviše zbog toga što "jako smetaju onima koji dolaze iz suprotnog smjera", 2006./2007. će doći do predstavljanja AFS-a (Adaptive Frontlightening System), prvog u potpunosti automatskog sustava osvjetljenja koji će moći mijenjati svjetlosni snop ovisno o tome kuda vozite - grad, izvan grada, autoput, duga svjetla i loše vrijeme. Automobil će sam mijenjati i prilagođavati svjetlosni snop služeći se raznim senzorima.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
